Prinos znatno smanjen: Na 70 odsto parcela završeno vađenje krompira

Na području Gradiške, Laktaša i Srpca na 70 odsto parcela završeno je vađenje krompira koji je ove godine bio zasijan na ukupno 950 hektara, rekao je Srni viši stručni saradnik za povrtarstvo u gradiškoj Područnoj kancelariji za pružanje stručnih usluga poljoprivredi Živko Šašić.

Šašić je naglasio da su prinosi krompira različiti i zavise od lokaliteta i primijenjenih agrotehničkih mjera.

On je dodao da su na područjima gdje je bilo padavina tokom ljeta i gdje se vršilo navodnjavanje, uz primjenu drugih agrotehničkih mjera, prinosi prosječni i očekivani.

“Imali smo i lokalitete gdje tokom ljeta dva do tri mjeseca nije bilo padavina i tu su prinosi jako loši ako proizvođači nisu imali mogućnost da navodnjavaju parcele. Kvalitet krompira je dobar i u okviru prosjeka, ali takođe zavisi od toga da li su primijenjene agrotehničke mjere”, naveo je Šašić.

On je dodao da su veći proizvođači krompira zadovoljni proizvodnom godinom s obzirom na to da je viša cijena proizvoda neutralisala nešto niži prinos u odnosu na prethodne godine.

Prema Šašićevim riječima, ova godina pogodovala je proizvodnji luka, koji je bio odličnog kvaliteta i imao zadovoljavajuću cijenu, rod parike na otvorenom je znatno lošiji nego u plastenicima, a rani kupus koji je skinut sa parcela je dosta dobro rodio i prodaje se po znatno višoj cijeni nego prethodnih godina.

“Na području Gradiške, Laktaša i Srpaca pod kupusom je oko 300 hektara, od kojih je 100 hektara rani, a 200 kasni kupus. Cijena je viša nego prošle godine i u veleprodaji se kreće od 80 feninga pa na više”, istakao je Šašić.

Govoreći o plasteničkoj proizvodnji, Šašić je naveo da je u završnoj fazi berba paprika, paradajza i krastavaca, te dodao da je proizvodnja u plastenicima sigurnija i dosta isplativija u odnosu na proizvodnju povrća na otvorenom.

Šašić je zaključio da su cijene povrća ove godine znatno više nego prethodnih, te da su na to uticali poskupljenje same proizvodnje i loši klimatski uslovi za proizvodnju većine povrtarskih kultura.

Ostavite komentar: