Prilika za male proizvođače: BiH dobila zakon o berzi električne energije

26.07.2025. | 09:12

Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim se, između ostalog, definiše uspostavljanje berze električne energije, a koja bi, kako kažu stručnjaci, umnogome trebalo da unaprijedi tržište u BiH, a možda i da dovede do toga da BiH u neku ruku bude izuzeta iz CBAM-a, odnosno tzv. karbonskih taksa.

Ipak, pojedini smatraju da Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH ne treba vezivati za CBAM, jer od njega, a ni od berze ne zavisi hoćemo li biti izuzeti iz plaćanja taksa na prljavu energiju.

Naglašavaju da je mnogo veća korist od tog zakona uspostavljanje samog tržišta električne energije u BiH, koja u toj oblasti kasni već decenijama.

“U ambijentu u kojem živimo takav zakon je velika stvar. Biće veliki broj proizvođača električne energije koji neće biti na distributivnom nivou, nego na prenosnom, i onda će se direktno moći prijavljivati na berzu ako budu licencirani i da budu plejeri na domaćem tržištu. Inače se nisu mogli prijaviti za berzu u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj bez klasičnih trejdera. Ovo ostavlja prostor da se ljudi koji se bave proizvodnjom licenciraju i da se bave i prodajom električne energije. Ako budu željeli, moći će se direktno prijavljivati na domaću berzu i to su veliki benefiti. Svaka berza za sobom vuče rast i novac i sasvim sigurno ćemo imati veći protok novca nego što je bio prije berze”, rekao je za “Nezavisne novine” Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku i bivši direktor “Elektroprivrede BiH”.

Inače, u Bosni i Hercegovini o Zakonu o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije priča se već duže od decenije, međutim tek juče je ugledao svjetlost dana i to nakon što su Beču nadležni ministri sa direktorom Sekretarijata Energetske zajednice usaglasili tekst.

Tom sastanku, pored Artura Lorkovskog, direktora Sekretarijata Eneregetske zajednice, prisustvovali su i Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, zatim Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, te Vedran Lakić, ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH.

Ono što je zanimljivo jeste da je BiH imala uslove za uspostavljanje berze električne energije daleko prije i Srbije i Hrvatske s obzirom na to da na njenom području rade tri elektroprivrede. Prve priče o zakonu počele su još 2012. godine, međutim domaći akteri nikada nisu postigli dogovor po tom pitanju.

Glavni motiv vlasti da ovaj put postignu dogovor u vezi sa zakonom je pritisak koji dolazi iz Evropske unije za uvođenje CBAM-a od 1. januara 2026. godine.

Uvođenjem tog mehanizma, BiH bi morala plaćati takse na CO2, što bi značajno poskupjelo izvoz, ali i samu proizvodnju, prije svega električne energije iz uglja.

Ako se uzme u obzir da se u BiH oko 70 odsto električne energije proizvede iz termoelektrana, koje se smatraju najprljavijom proizvodnjom, BiH bi morala platiti stotine miliona KM po osnovu taksa.

Sada, kada BiH ima usvojen zakon, očekivanja vlasti su da BiH i dalje bude izuzeta iz tog mehanizma, a u slučaju da to ne uspije, da te takse koje plate ostanu u Bosni i Hercegovini.

“Na taj način ćemo zaštititi izvoznike iz svih krajeva BiH u EU, a novac od takse ćemo moći koristiti za projekte unutar BiH umjesto da novac ide u EU. Ovim zakonom ne samo da se ispunjava jedan od ključnih uslova za izuzeće od CBAM-a, već se konačno dobija berzu električne energije sa sjedištem u Mostaru, koju do sada nismo imali”, rekao je Lakić nakon sastanka u Beču.

Ipak, stručnjaci kao što je Jerlagić kažu da ovaj usvojeni zakon i CBAM ne treba povezivati, jer to da li ćemo plaćati taksu zavisi od EU i njihove odluke na osnovu koje smo i danas izuzeti zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom iz tog CBAM mehanizma.