Prihodi trgovaca u komšiluku porasli 6,2 odsto: Lidl se hvali s najvećim rastom

18.09.2026. | 18:50 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Prihodi 41 trgovca mješovitom robom obuhvaćenog istraživanjem u Hrvatskoj prošle godine dostigli su 8,93 milijarde evra, što je 6,2 odsto više nego godinu ranije.

Istovremeno, prosječne bruto trgovačke marže smanjene su u sedam od osam analiziranih kategorija proizvoda, pokazuju podaci Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske (AZTN).

Istraživanjem za 2025. godinu obuhvaćen je 41 trgovac koji prema prihodima spada među najznačajnije učesnike na hrvatskom tržištu maloprodaje mješovite robe, prije svega hrane, pića i proizvoda za higijenu domaćinstva.

Njihovi ukupni prihodi iznosili su 8,93 milijarde evra, odnosno oko 521,6 miliona evra više nego 2024. godine, kada su dostigli 8,41 milijardu evra.

Rast je, međutim, bio sporiji nego godinu ranije. Prihodi su 2024. u odnosu na 2023. porasli za 8,8 odsto.

Lidl imao najveći rast prihoda

Od 41 trgovca obuhvaćenog istraživanjem, njih 31 povećao je prihode, dok je deset zabilježilo pad.

Najveći nominalni rast ponovo je ostvario Lidl, koji je bio jedini trgovac čije je povećanje prihoda premašilo 100 miliona evra.

Slijede Kaufland, Plodine, Spar i Tommy, kod kojih je rast iznosio između 50 i 100 miliona evra.

Studenac, Konzum plus i Eurospin povećali su prihode između 20 i 30 miliona evra, dok je kod NTL-a, Trgovine Krk i KTC-a povećanje iznosilo između 10 i 20 miliona evra.

Deset najvećih trgovaca zajedno je ostvarilo 87,7 odsto ukupnih prihoda trgovaca obuhvaćenih istraživanjem, dok je na pet najvećih otpadalo 66,2 odsto.

Konzum ostao najveći

Konzum plus ostao je najveći trgovac mješovitom robom u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom između 20 i 30 odsto. Na kraju 2025. godine imao je 630 prodajnih mjesta, šest manje nego godinu ranije.

Lidl i Kaufland, koji pripadaju Schwarz grupi, zajedno su takođe imali tržišni udio između 20 i 30 odsto. Oba lanca blago su povećala tržišni udio.

Lidl je zadržao drugo mjesto prema ostvarenim prihodima, dok je Kaufland bio peti.

Studenac je imao najveću prodajnu mrežu, sa 1.487 prodajnih mjesta, od kojih je većina manjeg formata.

Ukupno su trgovci obuhvaćeni istraživanjem na kraju prošle godine imali 5.347 prodajnih mjesta, odnosno 81 više nego godinu ranije.

Najveće marže na pekarskim proizvodima

AZTN je analizirao i prosječne bruto trgovačke marže u osam kategorija proizvoda.

U sedam od osam kategorija prosječna marža bila je niža nego godinu ranije. Najveći pad, od 1,9 procentnih poena, zabilježen je kod osnovnih prehrambenih proizvoda.

Jedino su kod bezalkoholnih pića i vode marže porasle, i to za 0,3 procentna poena.

Najveća prosječna bruto trgovačka marža među analiziranim kategorijama zabilježena je kod pekarskih proizvoda i iznosila je 37,6 odsto.

Slijede konditorski proizvodi sa 31,4 odsto te svježe voće i povrće sa 28,3 odsto.

Kod bezalkoholnih pića i vode prosječna marža iznosila je 26,6 odsto, dok je kod osnovnih prehrambenih proizvoda, poput brašna, šećera, riže, tjestenine i jestivog ulja, iznosila 25,3 odsto.

Prosječna marža na meso i mesne prerađevine bila je 23,6 odsto, na perad i jaja 22,7 odsto, a na mlijeko i mliječne proizvode 20,9 odsto.

Marža nije isto što i zarada trgovca

AZTN posebno naglašava da bruto trgovačka marža nije pokazatelj neto dobiti niti ukupne profitabilnosti trgovaca.

Iz bruto marže pokrivaju se troškovi poslovanja, među kojima su plate, energija, logistika, zakup, amortizacija i troškovi finansiranja.

Zbog toga se promjene bruto marži same po sebi ne mogu tumačiti kao rast ili pad dobiti trgovaca.

Agencija napominje i da je dio proizvoda iz analiziranih kategorija tokom 2025. godine bio obuhvaćen mjerama direktne kontrole cijena, prenosi Indikator.