Predsjednik MMF: Svjetska ekonomija na granici fiskalne održivosti – potrebne hitne reforme

15.04.2026. | 21:18

Svjetska ekonomija je na granici fiskalne održivosti zbog rasta javnog duga i globalnih šokova, a državama su potrebne hitne reforme i pažljivo balansirane ekonomske politike kako bi se izborile sa ovom situacijom, ocjenila je Kristalina Georgijeva, predsjednik Međunarodnog monetarnog fonda.

Prema njenim riječima, vlade moraju da ubrzaju reforme usmjerene na privredni rast kako bi povećale produktivnost i ojačale otpornost ekonomija na buduće krize.

“Snažna ekonomija je najbolji amortizer šokova”, dodala je ona, uz poruku da je nakon neutralizacije trenutnih poremećaja potrebno obnoviti fiskalne rezerve.

Predsjednica Fonda napominje da se kreatori monetarne politike suočavaju sa izazovom da održe kredibilitet, balansirajući između očuvanja održivosti javnih finansija i zaštite najugroženijih slojeva stanovništva.

Georgijeva ocenjuje da su mnoge zemlje do sada izbjegle široke i neselektivne mere poput opštih poreskih olakšica, subvencija za energiju i kontrole cijena, ali upozorava da se u pojedinim slučajevima takve politike ipak uvode, uključujući izvozne restrikcije i široko zasnovana poreska rasterećenja.

Takve mjere, iako motivisane željom da se ublaže posljedice krize, mogu da produže period visokih cijena i dodatno opteretiti javne finansije, navodi ona.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu da se, pored kratkoročnih odgovora na šokove, ne zanemare dugoročni faktori koji oblikuju globalnu ekonomiju, uključujući geopolitiku, trgovinske tokove, tehnološke promene, demografske trendove i klimatske izazove.

MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

Na fiskalnom planu, Georgijeva ponavlja da visoki nivoi javnog duga već duže vrijeme ograničavaju manevarski prostor vlada, ali upozorava da je sada situacija dodatno pogoršana kumulativnim efektom više uzastopnih šokova.

Za razliku od perioda pandemije virusa korona, kada je fiskalna podrška bila široko primjenjena, trenutni kontekst karakteriše nagomilavanje kriza koje su dovele dug na rizično visoke nivoe.

Prema procjenama MMF-a, globalni javni dug mogao bi da premaši 100 odsto svetskog BDP-a do 2029. godine, što je nivo zabilježen posljednji put nakon Drugog svjetskog rata.

Georgijeva ocjenjuje da trenutni poremećaj zbog rata na Bliskom istoku predstavlja “spor šok iz 20. vijeka u uslovima 21. vijeka”, jer fizička isporuka energenata ne može brzo da odgovori na nagle promjene na tržištu.

Tankerima je potrebno i do 40 dana da stignu do udaljenih destinacija, poput ostrvskih država u Tihom okeanu, što dodatno usporava stabilizaciju tržišta.

Posebno su pogođene azijske ekonomije koje u velikoj mjeri zavise od uvoza energenata iz regiona Persijskog zaliva.

Pored nafte i gasa, već se bilježe nestašice derivata poput nafte za petrohemijsku industriju i helijuma, što stvara dodatne poremećaje u industrijskim lancima snabdjevanja.

Georgijeva upozorava da ovi problemi neće nestati preko noći, čak i u slučaju brzog završetka sukoba, zbog logističkih i transportnih izazova.

Kako bi se ublažile posljedice, Fond preporučuje državama da primene mere štednje energije, uključujući podsticaje za korišćenje javnog prevoza, pa čak i njegovo privremeno besplatno korišćenje, kao i širu primenu rada od kuće, po uzoru na praksu tokom pandemije.

Georgijeva istovremeno očekuje rast potražnje za finansijskom podrškom, procenjujući da bi potrebe zemalja članica u kratkom roku mogle iznositi između 20 i 50 milijardi dolara.

Dio tog iznosa odnosi se na proširenje postojećih programa, kojih trenutno ima 39, kao i na nove aranžmane za najmanje desetak zemalja, među kojima su mnoge iz podsaharske Afrike.

Dugoročna inflaciona očekivanja su za sada stabilna, ali kratkoročni pritisci rastu, a dalji razvoj situacije zavisiće od trajanja sukoba, stabilnosti lanaca snabdjevanja i efikasnosti ekonomskih politika koje države budu primjenjivale, poručila je Georgijeva, piše sputnik srbija.