Poslodavac traži da ostanete duže na poslu? Zakon jasan – koliko se plaća, ko može da odbije

21.05.2026. | 13:17

Prekovremeni rad predstavlja rad duži od punog radnog vremena i regulisan je Zakonom o radu. Kako bi se razumilo kada poslodavac može da zahtjeva dodatni rad, najprije je potrebno definisati šta se smatra punim radnim vremenom.

Prema Zakonu o radu, puno radno vrijeme iznosi 40 sati nedjeljno, osim ako zakonom ili opštim aktom nije drugačije određeno. Ono može biti skraćeno, ali ne ispod 36 sati nedeljno. Poslodavac određuje raspored radnog vremena, uz obavezno poštovanje dnevnog i nedeljnog odmora zaposlenih.

Svaki rad koji prelazi zakonom definisano puno radno vrijeme smatra se prekovremenim radom i dozvoljen je samo u izuzetnim situacijama.

Kada poslodavac može da uvede prekovremeni rad

Zakon o radu propisuje da poslodavac može da naloži prekovremeni rad samo u određenim okolnostima:u slučaju više sile,kod iznenadnog povećanja obima posla,kada je potrebno završiti posao koji nije bio planiran u predviđenom roku.

Ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, zaposleni je dužan da radi prekovremeno i za to nije potreban njegov pristanak.

Međutim, prekovremeni rad ne sme da postane redovna praksa, već isključivo privremena mjera u vanrednim okolnostima.

Zakon jasno ograničava trajanje prekovremenog rada:

najviše osam sati prekovremenog rada nedeljno,

ukupno radno vrijeme ne smije prelaziti 12 sati dnevno.

To znači da zaposleni ne može da radi više od 48 sati nedeljno, uključujući i prekovremeni rad.

U slučaju da poslodavac zahtjeva rad duži od zakonski dozvoljenog maksimuma, zaposleni ima pravo da takav zahtjev odbije.

Koliko se plaća prekovremeni rad

Za svaki sat prekovremenog rada zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu. Zakonom je propisano da uvećanje ne može biti manje od 26 odsto u odnosu na osnovnu zaradu.

Ko može da odbije prekovremeni rad

Zakon posebno štiti određene kategorije zaposlenih kojima prekovremeni rad ne može biti određen ili je moguć samo uz njihovu saglasnost.

Prekovremeni rad ne smije da se odredi:

zaposlenima koji rade na naročito teškim i štetnim poslovima sa skraćenim radnim vremenom,zaposlenima mlađim od 18 godina,

zaposlenima kojima bi prekovremeni rad mogao da ugrozi zdravstveno stanje prema nalazu lekara,trudnicama i zaposlenima koje doje dete, ukoliko bi takav rad bio štetan po njihovo zdravlje ili zdravlje djeteta.Takođe, prekovremeni rad moguć je samo uz pisanu saglasnost:

roditelja djeteta mlađeg od tri godine,

samohranog roditelja deteta mlađeg od sedam godina ili djeteta sa težim invaliditetom.Kada zaposleni nije dužan da prihvati prekovremeni rad

Ukoliko nisu ispunjeni zakonski uslovi za uvođenje prekovremenog rada ili bi njegov obim prešao zakonska ograničenja, zaposleni nije dužan da prihvati takav zahtjev poslodavca.

Odbijanje nezakonito određenog prekovremenog rada ne predstavlja povredu radne obaveze.

Kazne za poslodavce

Poslodavci koji organizuju prekovremeni rad suprotno Zakonu o radu mogu biti novčano kažnjeni.

Kazne za pravna lica kreću se od 600.000 do 1,5 miliona dinara, za preduzetnike od 200.000 do 400.000 dinara, dok odgovorna lica mogu biti kažnjena sa 30.000 do 150.000 dinara, prenosi Infostud.