Poljoprivrednici zadovoljni: Očekuje se odličan urod glamočkog krompira, uskoro registracija i na nivou EU
20.08.2025. | 07:00Iako vađenje krompira još nije krenulo, na gatačkim poljima ove godine očekuje se natprosječan urod, jer su vremenske prilike išle naruku poljoprivrednicima ovog kraja.
Do izlaska na njive nije ostalo mnogo, a prema riječima Siniše Šolaka, predsjednika Udruženja “Glamočki krompir”, krompir će se vaditi u drugoj polovini septembra.
“Ova godina, klimatski gledajući, biće veoma rodna zato što nije bilo mnogo sušnih perioda i što je kiša padala bukvalno kada treba, i u cvatu i ovih dana. Osnovni indikator je da se proizvođači ne žale da je suvo. Iako se ne mogu vršiti procjene, mislim da će urod biti natprosječan. Vremenski uslovi su bili povoljni i to baš po sve povoljni”, kaže Šolak.
I dok će im urod ići naruku, problem poljoprivrednicima će potencijalno predstavljati radna snaga, ali kako kaže Šolak, radnike moraju naći, jer ne smiju dozvoliti da krompir propadne.
“Situacija je još komplikovanija nego prije, ljudi je sve manje. Dolaze raditi ljudi iz Šipova, Bugojna, raznih krajeva… Sve ovo ide ka povećanju mehanizacije proizvodnje, sve će se morati prilagoditi mašinskoj proizvodnji. Nestaje stanovništvo, a samim tim i radna snaga”, ističe Šolak za “Nezavisne novine“.
Inače, glamočki krompir je odnedavno zaštićen oznakom geografskog porijekla, a upisom u Registar geografskih oznaka i imena porijekla, i zvanično je postao brend, što je proizvođačima donijelo benefite.
“Pažnju smo definitivno privukli. Činjenica je da postajemo prepoznatljiviji i da zakon, takođe, ide u prilog plasmanu proizvoda zaštićenog geografskog porijekla, a činjenica je i da smo totalno novi na tržištu i da treba da tražimo svoje mjesto”, kaže on.
Nakon što su dobili oznaku geografskog porijekla u BiH, Udruženje “Glamočki krompir” nastavilo je dalje sa sličnim aktivnostima, pa su tako sada u procesu zaštite žiga, odnosno vizuelnog identiteta, što će, kako kaže Šolak, biti završeno do kraja godine.
“Naredne godine ćemo ići na upis na listu oznake EU, pa će to biti puna prepoznatljivost”, otkriva Šolak.
Prema pravilima, nakon što se određeni prehrambeni proizvod registruje u BiH, može uslijediti podnošenje zahtjeva za njegovu registraciju oznake na nivou Evropske unije.
Pravila za uzgoj i članstvo u udruženju su rigorozna, a sve zbog kvaliteta i konačnog proizvoda, pa kako kaže Šolak, dok se jedni članovi uključuju, drugi se isključuju iz udruženja.
“Ako smo se bazirali da se bavimo kvalitetom, onda moramo da držimo do toga i kontrolišemo sve parametre. I dalje ostaju ista pravila, saradnja sa istim institucijama, kao i ista provjerljivost kvaliteta proizvoda skeniranjem naših etiketa”, navodi on.
Podsjećamo, nakon što je glamočki krompir postao brend, uz njega dolazi i etiketa sa kodom, čijim skeniranjem se mogu provjeriti podaci o proizvođaču, sorti, površini pod usjevom, parametrima kvaliteta, te dokumentaciji koja potvrđuje kvalitet i geografsku oznaku krompira.
Prema riječima Šolaka, kvalitetu glamočkog krompira doprinose mnogi faktori.
“On se sadi na nadmorskoj visini između 880 i 920 metara. Takođe, na kvalitet ima uticaj klima, kao i krečnjačko područje, sastav zemljišta od kalcijum-karbonata i razni prirodni faktori, kao i nepostojanje zagađivača”, rekao je on ranije, dodajući da svi ti faktori dovode do dobrog razvijanja krompira.
