Podsticaji korisni, ali nedovoljni za zamah malih preduzeća u Srpskoj

10.05.2026. | 08:09

Na adresu resornog ministarstva ove godine stiglo je 635 zahtjeva za podsticaje, čak 40 odsto više nego lani, što nadležni vide kao snažan zamah modernizacije, dok privrednici ocjenjuju da je, prije svega, riječ o boljoj informisanosti i većem interesovanju za dostupne mjere podrške, a ne o suštinskom oporavku sektora koji i dalje vapi za ozbiljnijim ulaganjima.

Rast interesovanja za podsticaje

U Ministarstvu privrede i preduzetništva istakli su da je interes privrede za podsticaje za mala i srednja preduzeća značajno porastao, naglasivši da se najveći broj prijava odnosi na mjere za poboljšanje konkurentnosti.

Ovakav rast, kako su dodali, jasno pokazuje da se privrednici sve više okreću ulaganjima u modernizaciju, energetsku efikasnost i digitalnu transformaciju poslovanja.

U Ministarstvu su naglasili da struktura prijava pokazuje gotovo ujednačen odnos između industrije i uslužnih djelatnosti, s blagom prednošću industrije.

Iako su i dalje snažno zastupljeni tradicionalni sektori, poput drvoprerade i metalske industrije, istaknuto je da se kroz nabavku savremene opreme i softvera jasno vidi iskorak ka većoj produktivnosti, efikasnosti i tehnološkom napretku.

Tri i po miliona KM za privredu

Oni su podsjetili da je za ove namjene u budžetu za ovu godinu obezbijeđeno 3,5 miliona KM za srednja i mala preduzeća.

Pojasnili da se podsticaji dodjeljuju po principu refundacije, te da prosječna vrijednost prijavljenih projekata iznosi oko 30.000 KM. Naveli su i da prijavljeni subjekti trenutno zapošljavaju više od 4.800 radnika, dok će konkretni efekti na novo zapošljavanje biti poznati nakon završetka realizacije investicija.

Govoreći o narednom periodu i uticaju novih zakonskih rješenja, iz Ministarstva su ukazali da je riječ o različitim propisima, ali da će fokus biti na daljem unapređenju sistema podrške i jačanju prerađivačke industrije.

Privrednici: Nema suštinskog oporavka

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević kazao je za “Glas Srpske” da povećan broj prijava više ukazuje na bolju informisanost i veći interes privrednika za dostupne podsticaje, nego na značajniji privredni zamah.

– Ne vidim da su se privredna kretanja suštinski popravila u odnosu na raniji period. Vjerovatno je došlo do većeg interesovanja jer su informacije o podsticajima bile dostupnije i zato su se ljudi više prijavljivali. Nažalost, rezultati u proizvodnji, izvozu i broju zaposlenih i dalje nisu ohrabrujući – kazao je Pazurević.

On ocjenjuje da su sredstva od 3,5 miliona KM korisna, ali nedovoljna za ozbiljniji iskorak privrede.

Kašnjenje u modernizaciji

– To su simbolična sredstva ako govorimo o stvarnoj modernizaciji proizvodnje. Mi već dugo kasnimo kada su u pitanju nove tehnologije, savremeni strojevi, roboti i digitalizacija. Poseban problem je što obrazovni sistem nije prilagođen potrebama privrede, pa su firme primorane da same obučavaju radnike – istakao je Pazurević.

Prema njegovim riječima, određeni pomaci vidljivi su u metalskom sektoru, dok većina drugih oblasti i dalje stagnira. Ipak, smatra da kombinacija podsticaja, povoljnih kreditnih linija i investicija u novu opremu može pomoći domaćim preduzećima da zadrže konkurentnost na evropskom tržištu, iako nije pretjerano optimističan u pogledu spremnosti privrede za brze tehnološke promjene.

Pritisak

Radovan Pazurević upozorava da domaće kompanije sve više osjećaju pritisak konkurencije iz Azije i drugih tržišta sa jeftinijom radnom snagom, te da Srpska još nije uspjela da izgradi snažnu prerađivačku industriju sa većom dodatom vrijednošću.

– Mi i dalje uglavnom prodajemo samo rad, a ne znanje, razvoj i proizvod. Bez jače bazne industrije i većih investicija u tehnologiju teško možemo dugoročno ostati konkurentni – poručio je Pazurević.