FOTO: Pexels
Počela potraga za “blagom”: Raste pod zemljom, a kilogram vrijedi i 5.000 evra
18.09.2026. | 11:14 Dodaj BL Portal kao Google izvorKilogram jedne od najcjenjenijih gljiva na svijetu može da dostigne cijenu od čak 5.000 evra, a sa početkom sezone ponovo kreće i potraga za „šumskim blagom” koje se krije ispod zemlje.
Riječ je o tartufima, koji rastu u simbiozi sa određenim vrstama drveća, poput hrasta, kestena, bijele topole i lješnika. Pronaći ih, međutim, nije jednostavno, zbog čega iskusni berači lokacije na kojima ih nalaze često čuvaju kao dobro skrivenu tajnu.
U potrazi ključnu ulogu imaju posebno dresirani psi. Zahvaljujući razvijenom čulu mirisa, oni mogu da otkriju tartuf skriven ispod zemlje i beraču pokažu gdje treba da traži.
Kilogram i do 5.000 evra
Cijena zavisi od vrste, veličine, kvaliteta, ali i trenutne ponude. Posebno je cijenjen bijeli tartuf, dok su crne vrste znatno pristupačnije.
Prema ranijim otkupnim cijenama istarskog bijelog tartufa, za kilogram prve kategorije plaćalo se između 4.600 i 5.000 evra, dok je druga kategorija dostizala oko 3.000 evra. U prvu kategoriju ulaze primjerci teži od 20 grama, dok se u drugu svrstavaju oni težine između 10 i 20 grama.
Potraga zato može da preraste u veoma unosan sezonski posao. Prema podacima koje prenose mediji, iskusni berači tokom sezone mogu da zarade i do 30.000 evra.
Koliko ovo šumsko blago može da bude vrijedno pokazuje i primjer iz Istre iz 1999. godine, kada je pronađen bijeli tartuf težak čak 1,31 kilogram. Pronašao ga je Đankarlo Zigante sa svojim psom Dijanom.
Vrijeme određuje i cijenu
Glavna sezona bijelog tartufa u Istri traje od septembra do decembra, ali količina koja će završiti na tržištu u velikoj mjeri zavisi i od vremenskih prilika.
Suša može da smanji broj tartufa, dok previše padavina može negativno da utiče na njihov kvalitet. Kada ih na tržištu ima manje, cijena može dodatno da poraste.
Problem predstavljaju i ilegalni berači. Lokalni tartufari upozoravaju da ljudi koji bez odgovarajućeg znanja i dozvola ulaze u šume mogu da oštete prirodna staništa i time ugroze budući rod, prenosi Telegraf.rs.
