Plata “na ruke” i odgovornost: Zašto su računovođe postale direktni saučesnici u poreskoj utaji

03.09.2026. | 07:45 Dodaj BL Portal kao Google izvor

U dobro razrađenoj šemi u kojoj poslodavci dio plate radnicima isplaćuju na račun, a dio u koverti „na ruke“, računica je jasna. Izvlačenje dobiti oporezuje se sa svega 10 odsto poreza na dobit, dok porez na dividendu u Republici Srpskoj i dalje ne postoji.

Sa druge strane, za legalno isplaćenu platu država uzima 63 odsto na ime poreza i doprinosa. Jaz između te dvije cifre stvorio je masovnu praksu utaje poreza, u kojoj svi prave računicu, osim onih koji potpisuju i knjiže završne izvještaje.

Sve dok novac u kovertama teče, mnoge računovođe uvjerene su da je to „stvar vlasnika i direktora“ i da samo radi ono što mu je dostavljeno na papiru. Međutim, zakonska realnost i sudska praksa ih opominju: slijepo slušanje naloga nadređenih ne oslobađa krivične odgovornosti.

Kad knjiženje postane saizvršilaštvo

Banjalučki advokat Slavko Jandrić objašnjava da računovođa nije automatski odgovoran za poteze svog klijenta, ali da ta zaštita prestaje onog trenutka kada nastupi umišljaj, odnosno kada svjesno učestvuje u prikrivanju stvarnih podataka.

– Ako je računovođa uredno knjižio dokumentaciju koju je dobio i nije znao da je ona lažna, nema umišljaja. Međutim, ako je znao da je stvarno evidentirao, prikrivao, uvećavao rashode ili osmislio način izbjegavanja poreza, on može odgovarati i kao direktni izvršilac, i kao pomagač, i kao podstrekač – upozorava Jandrić.

Kada je riječ o isplatama „na ruke“, Jandrić ističe da se odgovornost računovođe mjeri njegovim konkretnim radnjama u sistemu.

– Ako računovođa nije znao da odgovorno lice ili vlasnik mimo zvaničnog obračuna radnicima daje neki dodatni novac, on ne može odgovarati samo zato što je vodio knjige. Međutim, ako je znao kolika je stvarna plata, svjesno obračunavao i prijavljivao manji iznos, pripremao neistinite poreske prijave, a razliku prikazivao kao pozajmice, akontacije, putne troškove, vodio fiktivne rashode ili dvostruke evidencije, ili na neki drugi način pomagao da se gotovinske isplate prikriju onda može odgovarati kao saizvršilac ili pomagač u utaji poreza i doprinosa – objasnio je Jandrić.

On naglašava da se na sudu uz utaju poreza računovođama najčešće stavlja na teret i član 262. Krivičnog zakonika RS – Povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, jer računovođa „zbog svog znanja, iskustva i licence naprosto mora imati uvid u cjelokupnu situaciju“.

Dvije strane iste medalje i prećutna tolerancija inspekcije

Ova nezakonita praksa po svojoj prirodi neodoljivo podsjeća na krivično djelo primanja i davanja mita,ne postoji onaj ko daje ako nema onog ko prima.

Advokat Mile Antonić otvoreno ukazuje na to da odgovornost ne snosi samo poslodavac, već i radnici koji pristaju na takve isplate.

– To su dvije strane iste medalje. Imate krivično djelo primanja mita, ali ima i davanja, ne mogu ja primiti mito, ako mi ga neko ne da. Ne mogu učiniti nezakonitu isplatu ako vi nećete da je primite. Dakle, to su dvije računske strane i ne možemo reći da radnik nema odgovornost. Kad uzmete novac u gotovini, svjesni ste da to ne smijte i da je to zabranjena radnja – naveo je Antonić.

Prema njegovim riječima u praksi su rigorozne zatvorske kazne ipak rijetke, jer i sami inspektori na terenu razumiju da su nameti preveliki i da je siva zona često jedini način da firme uopšte opstanu.

– Rijetke su teške kazne. Uđe inspektor, pa naloži neku novčanu kaznu i naloži ispravku. I oni su svjesni da je to preveliko zahvatanje države i da ljudi jednostavno nemaju drugog načina ako hoće da zadrže posao i opstanu. Ali ako se ide do kraja, može doći do podnošenja krivičnih prijava. Za utaju poreza i doprinosa predviđena je novčana kazna uz obaveznu kaznu zatvora, od jedne pa do 10 godina. Nije to više nimalo naivno – rekao je Antonić.

Potrebni sistemski rezovi

Dok god je oporezivanje rada nepodnošljivo visoko, a izvlačenje gotovine kroz dobit praktično neoporezovano, siva zona će cvjetati uz prećutnu saglasnost svih u lancu. Povećanje poreza na dobit i konačno uvođenje poreza na dividendu smanjili bi finansijski raspon koji sada gura poslodavce u varanje države.

Ipak, dok se poreska politika ne promijeni, računovođe moraju razumjeti da ih ugovor o radu ili nalog direktora ne štite od krivičnog gonjenja. Licenca nosi odgovornost, a potpis na lažiranom finansijskom izvještaju vrlo lako može postati dokaz na sudu, piše Srpskainfo.