Planira li BiH ukinuti PDV na uvoz zlata?

09.02.2026. | 22:16

Više od milion i trista hiljada maraka vrijednog zlata uvezeno je u BiH samo u prvom mjesecu ove godine. To je 45 odsto vrijednosti ukupnog uvezenog zlata u cijeloj prethodnoj godini.

Podatak da je januarski uvoz u 2026. skoro 9 hiljada puta veći od januarskog uvoza najvrednijeg metala u 2025. godini u ovoj priči možda djeluje i kao statistička greška. Uvoz zlata u BiH u posljednjih 10 godina varira od 360 maraka do rekordnih tri miliona 2022. godine.

I ovo nije nakit, nisu kolekcionarski predmeti od zlata i nisu pozlaćeni metali. Ovo su podaci koji se odnose na ono što zovemo – čisto zlato. Investitori i investicioni savjetnici poručuju – cifre bi bile daleko veće da BiH nije jedina zemlja u regionu koja i dalje obračunava i naplaćuje PDV na uvoz zlata.

“Mi jedini imamo PDV na svo zlato, odnosno zlatne poluge koje uzimamo kao investiciju. Evo, do danas iako smo imali više inicijativa nije došlo izuzimanja plemenitih metala iz sistema PDV-a, odnosno one se i dalje tretiraju kao roba. Tako da većina građana pribjegava da zlato kupuje u okruženju i eventualno drži u okruženju u sefovima što opet iziskuje određene troškove za održavanje”, rekla je direktor ‘Monet Broker’ Dragana Garača.

U Hrvatskoj je investicijsko zlato oslobođeno poreza još od 2013. godine. Nema PDV-a, nema poreza na dobit pri prodaji. Zato je zlato tamo dostupno i penzioneru i mladom čovjeku koji želi da sačuva 50 ili 100 eura mjesečno. U BiH ne može. Jedan od inicijatora za ukidanje PDV-a na uvoz investicijskog zlata i PDV-a i carina na srebro je i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Admir Čavalić.

“Takođe bitno je navesti naši građani treba da imaju što više investicionih mogućnosti to ih u perspektivi čini prosperitetnijim i čuva njihov raspoloživi kapital. Nije dovoljno da se to samo čuva u bankama, naše tržište jeste banko-centrično, ali je potrebno imati mnoge druge alternative. Od plemenitih metala, pogotovo zlata, pa sve to kriptovaluta i nekih drugih predmet a, koji čuvaju vrijednost”, kazao je šef Kluba poslanika SBIH-a PDPS BiH Admir Čavalić.

Odgovor direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH na inicijative za ukidanje poreza na dodatu vrijednost na zlato hladniji je nego sef u banci. Ne dolazi u obzir. Razlog? „Nije trenutak”. Zoran Tegeltija, očigledno, nije raspoložen da uvodi poreske olakšice za one koji imaju para da kupuju zlato u momentu kad BiH nije u poziciji da poreski rastereti kupovinu osnovnih životnih namirnica.

“Posebno imajući u vidu trenutnu ekonomsku situaciju, kako u BiH, tako i na globalnom nivou, kada tokom inflatornih kretanja dolazi do značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Samim tim, smatramo da bi usvajanje predmetne zastupničke inicijative, u datim ekonomskim uslovima (i pored svih drugih razloga), imalo negativan odjek u javnosti, imajući u vidu da je trenutno u velikoj mjeri opala finansijska moć značajnog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini”, istakao je direktor UIO Zoran Tegeltija.

Dijelu stanovništva kao da raste finansijska moć. Stanovi se kupuju kao da samo sutra postoji, a cijene kvadrata rastu na mjesečnom nivou. Raste i tržište obveznica, akcija, ulaže se i u kripto valute. Zlato, kao tradicionalni osjećaj sigurnosti u kriznim vremenima u BiH ipak nije dostiglo puni ulagački potencijal. Struka kaže da nakit nije štednja. To je emocija, estetika i moda, ne investicija. Investicija su zlatne poluge i zlatnici, čija cijena se zna u svakom trenutku, od Londona do Tokija.

“Sama činjenica da smo jedini u regionu koji zadržavaju tu činjenicu otežavajuću okolnost nabavke zlata nije dobra za nas. Ako već hoćemo da težimo ka Evropi i da prihvatimo neke njihove standarde i prihvatimo neki njihov put. A ako hoćemo da budemo konkurenti i slijedimo zemlje koje se nalaze u našem okruženju. Pri tome najviše mislim na Srbiju i Hrvatsku. Bilo bi jako korisno jer bi time izjednačili uslove za sve građane da ukoliko žele mogu da u formi investicija i ulaganja mogu da obezbijede još jedan način da mogu svoj novac da uposle. A da to nije neki od standardnih načina na koji su oni navikli”, kazao je ekonomista Bojan Lučić, navodi ATV.

U većem dijelu svijeta zlato je osnovni instrument štednje. U BiH, skoro pa nerazumna investicija. Dok god se investicijsko zlato tretira kao luksuz, a ne kao alat za finansijsku sigurnost, građani će ulagati tamo gdje mogu – u stanove, garaže i beton, ili u ono za šta još nisu dovoljno finansijski pismeni – u kripto, u hartije od vrijednosti. Zlato će i dalje biti pod ključem. Ne u sefu nego u “zakonima”.