Od septembra cijena goriva pala za pola KM: “Ništa se dramatično ne dešava”
14.12.2023. | 18:36Od septembra ove godine pa do danas cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj pale su u prosjeku oko 50 feninga.
Kaže ovo za “Glas Srpske” predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić, navodeći da su cijene juče ponovo korigovane na niže za nekoliko feninga, ali i da su moguća nova pojeftinjenja, za nekih dva ili tri feninga, ukoliko u narednom periodu ne bude nekih nepredviđenih lomova na naftnom tržištu.
Savić priznaje da se trenutno radi o simboličnim korekcijama, ali i podsjeća da je u posljednjih devedesetak dana, cijena dizela sa tri i više marke pala na današnjih 2,59 – 2,62 po jednom litru, što je rezultat smirivanja na globalnom naftnom tržištu, ali i manjih strahova među berzanskim mešetarima.
– Ništa se dramatično ne dešava. Cijene sirove nafte su u padu već šestu sedmicu zaredom i ukoliko ovi pozitivni trendovi potraju u nekom narednom periodu, domaći distributeri će sigurno izvršiti i značajnije korekcije cijena goriva na svojim benzinskim pumpama. Mislim da je ovaj pad očekivan, jer je do sada bilo dosta naduvavanja cijena od strane velikih naftnih igrača – istakao je Savić.
Cijena sirove nafte na globalnom tržištu potonula je na šestomjesečni minimum, zbog smanjenih strahova da li će biti ili ne dovoljnih količina “crnog zlata” na tržištu. Interesi Saudijske Arabije i Rusije su da cijene sirove nafte drže iznad 90 dolara i to im je u nekom prethodnom periodu i uspijevalo nakon odluka o smanjenju proizvodnih kvota. Međutim u SAD i drugim zemljama, kao što je Brazil ili Gvajana, ona je značajno povećana što je u dobroj mjeri kompenzovalo vještački napravljene manjkove. Rezultat toga, ali i drugih faktora kao što je informacija da centralne banke najvjerovatnije neće krenuti sa snižavanjem kamatnih stopa prije marta 2024. godine doveli su do pada vrijednosti sirove nafte oko 25 odsto od septembra ove godine, sa 93,1 na oko 73,7 dolara.
Očigledno su i prognostičari i berzanski mešetari imali i prevelika očekivanja u pogledu potražnje za naftom, a prije svega onom vezano za Kinu, odnosno privredni oporavak ove mnogoljudne zemlje nakon izlaska iz “kovid” perioda. Kada se to nije ostvarilo, trgovci su prodavali naftu, a cijene su pale. Takođe, iako je pad cijena sirove nafte trebalo da podstakne veću potrošnju do toga još uvijek nije došlo, a može se pretpostaviti i da neće u neko dogledno vrijeme što će sigurno uticati da ove cijene ostanu u nekim prihvatljivim okvirima, bar do kraja ove godine i u prvim mjesecima naredne. Interesantno, ali čak ni izraelsko-palestinski rat nije mogao duže da “podrži” cijene. Tradicionalno, svaki poremećaj na Bliskom istoku daje potencijal za povećanje cijena, ali ovaj put je efekat bio neobično kratkotrajan.
Prognoze
Sve prognoze govore da će tržište nafte i tokom naredne godine najvjerovatnije nastaviti da bude neobično nepredvidivo. Najnovije korigovane analize stručnjaka iz Uprave za energetske informacije (EIA) govore da bi sirova nafta “brent” tokom naredne godine u prosjeku mogla koštati oko 83 dolara po barelu, što je za deset dolare manje od njihovih prvobitnih procjena.
