Od 50 miliona evra do stečaja: Šta se krije iza sloma ALTA banke koja je planirala preuzimanje banaka u BiH

31.10.2026. | 09:26 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Odluka Narodne banke Srbije da oduzme dozvolu za rad ALTA banci Beograd otvara mnogo širu priču od gašenja jedne bankarske institucije. Banka koja je bila među deset najvećih u Srbiji, kreditirala Vladu Republike Srpske i bila dio plana za preuzimanje Addiko banaka u BiH, našla se u stečaju nakon što su se u javnosti pojavile optužbe o transferu 50 miliona evra u inostranstvo.

Posebnu pažnju privlači činjenica da je odluka centralne banke donesena u trenutku kada su u Srbiji već otvorena pitanja o navodnom iznošenju novca preko graničnog prelaza Batrovci, kao i o poslovanju ALTA banke i njenim međunarodnim transakcijama.

Ipak, za sada nema zvanične potvrde da su ti događaji međusobno povezani, niti je NBS navela da je oduzimanje dozvole posljedica spornih transfera.

Problemi sa likvidnošću

U obrazloženju odluke NBS navela je da je prethodno preduzimala kontrolne aktivnosti kako bi poboljšala likvidnost banke, ali da se njeno finansijsko stanje značajno pogoršalo, uz procjenu da postoji opasnost od daljeg ugrožavanja sposobnosti izmirivanja obaveza.

To znači da odluka nije donesena bez prethodnog nadzora i pokušaja stabilizacije poslovanja.

Međutim, ostaje pitanje kako je banka koja je prema posljednjim objavljenim podacima raspolagala aktivom od oko 1,85 milijardi evra i ostvarivala dobit dospjela u situaciju da joj bude oduzeta dozvola za rad.

Profitabilnost, naravno, nije isto što i likvidnost, ali brzina pogoršanja finansijskog stanja svakako zahtijeva dodatna objašnjenja.

U centru pažnje 50 miliona evra

Odluci NBS prethodile su optužbe o pokušaju prebacivanja 50 miliona evra iz Srbije u inostranstvo.

Predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević podnio je krivičnu prijavu protiv guvernerke NBS Jorgovanke Tabaković i za sada nepoznatih odgovornih lica, tvrdeći da je ALTA banka 27. oktobra zatražila zamjenu dinarskog novca u evre, nakon čega je trebalo da bude realizovan transfer od 50 miliona evra prema inostranstvu.

Milivojević je doveo u pitanje proceduru odobravanja takve transakcije i zatražio utvrđivanje odgovornosti.

U međuvremenu su se pojavile i informacije o mogućem prebacivanju novca prema Moskvi i Skoplju, ali su iz Narodne banke Sjeverne Makedonije poručili da su takvi navodi neprovjereni.

Sama činjenica da se novac prebacuje iz jedne države u drugu ne predstavlja dokaz nezakonitosti, ali je neophodno utvrditi porijeklo sredstava, primaoca i osnov transakcije.

Dodatnu pažnju izazvala je i priča o navodnom iznošenju državnog novca preko graničnog prelaza Batrovci. U javnosti su iznesene tvrdnje o fizičkom transportu novca iz Srbije, ali za sada nije potvrđeno da je riječ o sredstvima ALTA banke ili istoj finansijskoj operaciji.

Banka u vlasništvu Davora Macure imala velike planove u BiH

ALTA banka pripadala je poslovnoj grupaciji ALTA, koju kontroliše srpski biznismen Davor Macura. Banka je nastala iz nekadašnje JUBMES banke, a nakon preuzimanja i promjene vlasničke strukture 2020. godine dobila je sadašnje ime.

Grupacija se širila na različite oblasti poslovanja, a jedan od najznačajnijih planova odnosio se na preuzimanje bankarskog poslovanja Addiko grupe u regionu.

U tom aranžmanu, koji je uključivao austrijsku Raiffeisen Bank International, predviđeno je da ALTA grupa preuzme bankarske operacije Addiko banke u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, nakon realizacije šire transakcije.

To je uključivalo i Addiko banku Banjaluka i Addiko banku Sarajevo.

Sada se, nakon oduzimanja dozvole ALTA banci u Srbiji, otvara pitanje sudbine tog plana i mogućnosti da ALTA grupa uopšte realizuje ranije najavljene poslovne ambicije.

Važno je naglasiti da gašenje ALTA banke ne znači automatski i gašenje ostalih kompanija iz istoimene grupacije, niti banaka Addiko u BiH, koje su zasebna pravna lica.

Veza sa Republikom Srpskom

ALTA banka imala je i konkretne finansijske poslove sa institucijama Republike Srpske.

Prema ranijem pisanju portala Capital, Vlada Republike Srpske zadužila se kod ove banke za 22 miliona evra, a novac je bio namijenjen za povrat sredstava kompaniji „Drvo-Export“ iz Teslića nakon raskida ugovora o prodaji zemljišta na Jahorini.

Ovaj podatak dodatno dobija na značaju nakon odluke NBS, jer se otvara pitanje kako će se dalje tretirati kreditne obaveze i potraživanja banke u stečaju.

Stečaj, međutim, ne znači da dugovanja nestaju. Prava i obaveze banke ulaze u odgovarajuće postupke, a dalji tretman zavisi od ugovora i odluka nadležnih organa.

Šta slijedi za klijente i deponente?

Narodna banka Srbije saopštila je da će Agencija za osiguranje depozita, nakon sudskog rješenja o pokretanju stečaja, biti imenovana za stečajnog upravnika.

Osigurani depoziti zaštićeni su do 50.000 evra po deponentu u jednoj banci, a isplata osiguranih iznosa trebalo bi da počne u roku od sedam radnih dana od donošenja odgovarajućeg sudskog rješenja.

Iznosi iznad osiguranog limita ostvaruju se kroz stečajni postupak, u skladu sa zakonom.