Njemačkoj nedostaje 400.000 radnika godišnje – evo šta se traži

Njemačkoj godišnje treba 400.000 useljenika kako bi održala konstantni broj zaposlenih osoba na tržištu rada, saopštio je u utorak Institut za istraživanje tržišta rada (IAB).

“Zbog demografskih promjena broj zaposlenih je u konstantnom padu usprkos mjerama poput pojačanog uključivanja žena u tržište rada i kasnijeg odlaska u penziju. Broj zaposlenih će do 2035. sa sadašnjih 47 pasti na 44 miliona”, stoji u saopštenju.

U ovu računicu je uključena i pretpostavka da se godišnje na njemačko tržište rada uključi 100.000 useljenika. Stručnjaci IAB-a, koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje, stoga govore o brojci od najmanje 400.000 useljenika, koliko bi bilo potrebno da se održi broj zaposlenih na tržištu rada.

Studija govori o “neto useljavanju”, dakle o broju kod kojeg je uzet u obzir i broj zaposlenih koji se iseljavaju iz Njemačke.

U saopštenju se govori i o tome da i u klasičnim iseljeničkim zemljama unutar Evropske unije takođe djeluje demografski faktor. Isto tako se navodi da ni plate u zemljama porijekla, posebno u niskom platnom sektoru, u međuvremenu nisu osjetno niže nego u Njemačkoj, pa i to otežava iseljavanje u Njemačku.

“Ako useljavanje ostane na istom nivou kao prije pandemije, to neće biti dovoljno za opstanak konstantnog broja zaposlenih na njemačkom tržištu rada”, rekao je Johann Fuchs, jedan od autora studije IAB-a.

Gdje je najveći nedostatak

Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje najnovije ispitivanje javnog mnijenja koje je po narudžbi fondacije Bertelsmann proveo institut Civey. Od 7.500 ispitanih poduzetnika njih 66 odsto je navelo da ne mogu pronaći dovoljno stručnih radnika. Prošle godine je njih 55 odsto izjavilo da računaju s problemima u popunjavanju radnih mjesta, piše Deutsche Welle.

Stanje nije isto u svim branšama, regijama, zanimanjima i kvalifikacijama. Ako se firme koje imaju manjak radne snage pita što im točno nedostaje, skoro svaka druga navodi osobe sa završenim srednjoškolskim stručnim osposobljavanjem.

Akademski obrazovanih nedostaje u svakom četvrtom poduzeću. S obzirom na branšu, manjak stručne radne snage posebno pogađa njegu starijih i nemoćnih i zdravstvo. Od 1. marta 2020. u Njemačkoj je na snazi zakon koji bi trebao olakšati dolazak stručne radne snage iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Unatoč tome, mnogi poduzetnici se ustručavaju tražiti radnika u inostranstvu.

Razlozi su različiti. Kao glavni razlog tvrtke navode strah od poteškoća u sporazumijevanju i problem procjene kvalifikacije radnika sa stranom svjedočanstvom. Slični su odgovori i onih firmi koje su već zaposlile strane radnike. To pokazuje da neke bojazni i nisu baš neopravdane, recimo što se tiče sporazumijevanja sa strancima. S druge strane, birokratske prepreke su u praksi očito manji problem nego što se to na prvi pogled čini.

Fondacija Bertelsmann pretpostavlja da su politički napori oko doseljavanja stručne radne snage urodili plodom. Naprimjer, ubrzani birokratski postupci, poticaji za učenje njemačkog jezika i bolja ponuda informacija za priznanje stranih kvalifikacija. Ali:

“Prepreke za pridobivanje strane stručne radne snage i dalje postoje, uprkos znatnim naprecima”, upozorava Matthias Mayer, stručnjak za migracije iz fondacije Bertelsmann.

Partnerstva u obrazovanju

67 odsto sudionika studije Fondacije polazi od toga da će idućih godina imati manje stručne radne snage nego što im je potrebno.

“Manjak stručne radne snage je sve veći problem, a rješenje nije na vidiku. Mi kao društvo trebamo održiva rješenja kako bismo izašli na kraj s demografskim promjenama i socijalno-ekološkom transformacijom”, smatra Mayer. On ističe da je presudna dosljedna primjena Zakona o doseljavanju stručne radne snage. Po Mayerovom mišljenju, tu spada i jednostavniji postupak priznavanja stranih svjedočanstava i diploma.

On smatra da bi tu od pomoći mogla biti partnerstva u obrazovanju između Njemačke i drugih zemalja, koja bi mogla doprinijeti boljem uzajamnom razumijevanju poduzetnika i potencijalnih stranih zaposlenika.

Čak 57 odsto ispitanih tvrtki ocjenjuje da bi bilo korisno sklapanje više transnacionalnih sporazuma o posredovanju u zapošljavanju ili obrazovanju stručne radne snage.

Ostavite komentar: