Nisu hakeri: Ko je odgovoran za masovno curenje privatnih podataka u Hrvatskoj
28.05.2024. | 12:48Hrvatska bezbjednosno-obavještajna agencija (SOA) saopštila je da su podaci o vozilima i vlasnicima vozila u Hrvatskoj, čije im je curenje prijavljeno, nisu hakovani, odnosno do njih se nije došlo kibernetičkim napadom na informacioni sistem na kojem se baza podataka nalazi.
“Bila je riječ o neovlašćenoj izradi i iznošenju kopija baze podataka od osoba koje su imale pristup navedenom informacionom sistemu”, saopšteno je iz SOA.
Zagrebački Večernji list objavio je ranije da je dobio prijavu u kojoj je navedeno da je upravo SOA obaviještena o curenju 2.444.587 zapisa o vozilima i 1.195.052 o fizičkim osobama koji sadrže njihova imena, adrese, OIB-e, JMBG-e, datume rođenja, registracije i ostale podatke o vozilima i njihovim policama osiguranja, prenio je Euronews.
S obzirom na to da se radi o navodima o počinjenju krivičnih djela, SOA je o tome obavijestila Državno tužilaštvo i Ministarstvo unutrašnjih poslova – Direktorat policije, kao i Agenciju za zaštitu ličnih podataka zbog moguće povrede zaštite osobnih podataka.
Radi sprovođenja daljnjih istražnih radnji, kako navode iz SOA, ne mogu da iznose više podataka o ovom slučaju, a svojim sposobnostima, kažu, stoje na raspolaganju nadležnim tijelima.
Iz Centra za vozila Hrvatske preko kojeg se registruju automobili u Hrvatskoj za N1 kažu da evidenciju o registrovanim i označenim vozilima, u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Davor Božinović, potpredsjednik vlade i ministar unutršnjih poslova, poručio je da traju intenzivni uviđaji o tome kako su iscurili podaci o vozilima i njihovim vlasnicima, naglasivši da ti podaci nisu iscurili iz MUP-a, kao i to da ih nema u javnom prostoru.
Božinović je u izjavi novinarima naveo da je MUP pokrenuo intenzivne uviđaje u četvrtak popodne, kada ga je SOA obavijestila da se radi o najverovatnije krivičnim djelima vezanima uz raspolaganje određenim podacima, kao i da istragu takođe sprovodi Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZOP).
Radi se o setu podataka koji su dodatni u odnosu na ono što radi MUP, naglasio je ministar.
“Dakle, tu ima podataka koje MUP niti prikuplja niti ih obrađuje, što onda upućuje na vjerovatnost da je do protivzakonite radnje došlo u nekoj od institucija koje mogu i imaju, na osnovu sporazuma i zakona, pravo koristiti podatke koje u njihovom izvornom obliku prikuplja MUP”, rekao je Božinović.
Dodao je da još ne mogu govoriti o prirodi krivičnog djela, ali ono što, kako je rekao, do sada ničim nije potvrđeno, a to je da se radi o “nekakvom curenju podataka koji bi preko interneta bili dostupni širem krugu ljudi”.
