Nije Njemačka: Ova zemlja ima najviše penzionera milionera

19.07.2025. | 15:18

Iako u teoriji doprinosi za penzijsko osiguranje mogu biti beskonačni, država je odlučila da ograniči iznos penzija.

Poseban zakon reguliše način na koji se izračunava najviši, ali je on i dalje podložan prilagođavanju. Stoga vam donosimo ograničenje i koliko prosječan „bogataš u penziji“ zarađuje u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj.

Iako godine radnog staža i uplaćeni doprinosi igraju najveću ulogu u određivanju visine penzija, postoje izuzeci. Neki su radili toliko dugo i plaćali toliko doprinosa da je iznos njihove penzije morao biti ograničen.

Tako, na primjer, u Njemačkoj, prema podacima iz izvještaja savezne vlade, samo 65 ljudi prima najvišu penziju dozvoljenu zakonom. Uzimajući u obzir vrijednost jednog penzijskog boda od 40,79 evra, to trenutno iznosi oko 3.511,80 evra.

U Njemačkoj se najviša penzija određuje na osnovu godišnjeg limita doprinosa (96.600 evra), koji se zatim dijeli sa prosječnim godišnjim bruto prihodom (50.493 evra). To daje 1,91 penzionih poena, što vrijedi 78,04 evra. Kada se ovo pomnoži sa 45 godina, što je maksimalni staž u Njemačkoj, rezultat je suma od 3.511,80 evra. Veoma je malo zaposlenih koji su tokom čitavog svog radnog vijeka od 45 godina zarađivali na nivou gornje granice doprinosa. Realno gledano, većina ljudi u prvim godinama karijere, tokom obrazovanja i praksi, ima znatno niža primanja – izjveštava Feniks magazin.de, pozivajući se na stručnjake iz VermögensZentrum.

Poseban zakon

Slična je situacija i u Hrvatskoj. Da bi se spriječilo prekomjerno trošenje na penzije, one su ograničene posebnim zakonom. Dakle, Zakon o najvišim penzijama, koji je u ovom obliku na snazi od 1. januara 1999. godine, odnosi se na one utvrđene prema Zakonu o penzionom osiguranju, ali i na Zakon o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih porodica (ZOHBDR) i Zakon o pravima i dužnostima poslanika Hrvatskog državnog sabora, kojim se utvrđuju „parlamentarne“ penzije.

Određivanje iznosa najviše penzije je isto kao i kod svih ostalih prema redovnim propisima – množe se lični bodovi, penzijski faktor i trenutna vrednost penzije. Međutim, lični bodovi za određivanje najviše penzije utvrđuju se množenjem ukupnog penzionog staža osiguranika sa 3,8 vrijednosnih bodova i početnim faktorom.

Teoretski, neko ko je radio 40 godina trenutno može računati na najviše 2.062,64 evra. Ali u praksi je situacija malo drugačija. Hrvatski zavod za penziono osiguranje u maju je evidentirao 1.044 penzionera koji su primali najvišu penziju na osnovu zakona koji je bio na snazi do 1999. godine. Njihova penzija u prosjeku iznosi 1.566,62 evra i zarađena je nakon prosječnih 35 godina, dva mjeseca i sedam dana radnog staža.

Oni koji su primali penziju po važećem zakonu, a ima ih 1.692, primaju u proseku 1.498,74 evra za 37 godina, četiri mjeseca i 24 dana radnog staža. Dakle, razlika je jasna.

Zanimljivo je da 681 osoba ima prosjek više od ovih iznosa – penzionisani poslanici Hrvatskog sabora, članovi Vlade, sudije Ustavnog suda i glavni državni revizor, koji su primili 2.250,58 evra, kao i 120 penzionisanih redovnih članova Hrvatske akademije nauka i umjetnosti, koji su u junu na svoje račune primili prosječno 1.964,22 evra.

Svima će se uskoro penzije usklađivati po novoj formuli, koja sada uzima u obzir faktor rasta prosječnih bruto plata i inflaciju u odnosu 85:15 u korist većeg faktora rasta. Iako trenutno nisu dostupni svi podaci koji čine formulu prilagođavanja kompletnom, lider HSU Veselko Gabričević je početkom ovog mjeseca procijenio da bi prilagođavanje trebalo da iznosi 6,7 odsto.

Uzimajući ovo u obzir, najviša penzija za penzionere do 1999. godine trebalo bi da iznosi u prosjeku 1.671,58 evra, a za one koji su penzionisani poslije 1. januara te godine, 1.599,16 evra. Limit za najvišu penziju trebalo bi pomjeriti na 2.200,84 evra.

Međutim, treba napomenuti da ovaj iznos uključuje i porez. U Njemačkoj se, na primjer, od iznosa penzije odbija porez na dohodak, kao i doprinosi za zdravstveno osiguranje i njegu, dok u Hrvatskoj oporezivanju podliježu sve penzije koje prelaze 600 evra, što je trenutni lični odbitak.

Porez na dohodak za penzije obračunava se po 50 odsto nižoj poreskoj stopi, koja iznosi između 15 i 23 odsto, u zavisnosti od toga da li osoba živi u opštini, gradu, sjedištu županije ili Gradu Zagrebu.