Nestabilna situacija u svijetu: Probijena granica od 4.000 dolara po unci zlata, šta to znači za domaće tržište

09.10.2025. | 07:08

Cijene zlata na svjetskom tržištu ponovo su u uzlaznoj putanji, pa je tako prvi put u istoriji probijena granica od 4.000 američkih dolara po unci. Kako ističu naši sagovornici, cijene zlata po pravilu rastu zbog nestabilne situacije u svijetu, ali i zbog toga što investitori pronalaze investiciono utočište u ulaganju u zlato.

Naime, to bi, kako kažu, moglo znatno uticati i na cijene zlatnog nakita u BiH, koje bi mogle porasti nekoliko puta.

Zlato je u srijedu, 8. oktobra, dostiglo cijenu od 4.010,84 dolara po unci, uz rast od 0,7 odsto, a posljednja cijena iznosila je 4.009,75 dolara.

Taj skok cijene dogodio se nakon višemjesečnog uspona, tokom kojeg je cijena zlata porasla za više od 50 odsto od početka godine.

Stručnjaci navode da su ključni faktori rasta globalna trgovinska neizvjesnost, zabrinutost zbog nezavisnosti Federalnih rezervi, slabosti u fiskalnoj politici SAD i povećane geopolitičke tenzije.

“Ovo probijanje nivoa od 4.000 dolara nije samo rezultat straha, već i preraspodjele kapitala. U trenutku kada ekonomski podaci pokazuju stagnaciju, a Fed signalizira smanjenje kamatnih stopa, realni prinosi padaju, dok tržišta akcija, naročito u sektoru vještačke inteligencije, djeluju prenaduvano”, ocijenio je Čaru Čanana, strateg “Saxo Capital Marketsa”.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe za “Nezavisne novine” da u uslovima ekonomske neizvjesnosti i političkih tenzija u svijetu oni koji imaju kapital i finansije traže sigurnije plasmane.

“U ovim uslovima očigledno je da je zlato i sada, ali i u prošlosti, uvijek bilo sigurno uporište za plasman finansijskih sredstava”, kazao je Stanić.

Kako je rekao, poseban faktor rasta cijena zlata, koja je posebno eskalirala u posljednjih dvije-tri godine, jeste to što su druge države krenule u kupovinu zlata kao deviznih rezervi za jačanje vlastitih valuta.

“Zemlje kao što su Kina, Rusija, mnogo ulažu u kupovinu zlata i to zlato koriste kao rezervnu valutu i kao osnovnu bazu, to su devizne rezerve koje objezbjeđuju jačenje i sigurnost vlastite valute u nesigurnim vremenima”, kazao je Stanić.

Pojasnio je da, nažalost, BiH nema neke značajne količine zlata, nešto oko tri tone.

Objasnio je da su sadašnje cijene zlata oborile sve rekorde, te da države koje su kupile velike količine zlata guraju taj visoki skok cijena.

“Naravno da to povlači sada potrebu da stanovništvo, ali i privreda, ulaže u zlato, ako imaju sredstava, jer to objezbjeđuje sigurnost”, kazao je Stanić.

Kako je pojasnio, budući da su cijene zlata na rekordnom nivou, građane BiH sigurno očekuju veće cijene zlata.

“Zlato ne koristimo samo kao novac, jer ono ima svoju industrijsku upotrebu, imamo zlatni nakit, zlatne predmete u nekim industrijskim proizvodima, tako da cijena koja značajno skače dovešće do porasta cijena svih tih predmeta koji su izrađeni od zlata, tako da možemo očekivati da će zlatni nakit i te kako pratiti trendove i da ćemo morati izdvajati i nekoliko puta više novca za neki tradicionalni zlatni nakit koji se kod nas kupuje za poklone”, zaključuje Stanić.

I Igor Gavran, ekonomista, smatra da je i ranije zlato bilo daleko bolji izvor sigurnosti, te da su to odavno prepoznale i centralne banke širom svijeta, a i svi ostali investitori u sve većoj mjeri.

“Ali uvijek kada je tema vrijednost zlata, treba podsjetiti da je prethodna uprava Centralne banke BiH drastično oštetila BiH suludim potezom prodaje dijela zlatnih rezervi kada je vrijednost zlata bila daleko niža nego danas. Izgubili smo milione zbog nečije ekonomske nepismenosti ili destruktivnih savjeta (ako je odluka bila rezultat nečijeg savjeta izvana)”, kazao je Gavran.

Dodaje da aktuelna uprava Centralne banke BiH zaslužuje sve pohvale sto je postupila potpuno suprotno i ponovno kupila zlato i povećala rezerve.

“Nadam se da će nastaviti tako i dalje. Sada cijena jeste visoka i ne možemo nadoknaditi ono sto smo izgubili, ali svejedno je perspektiva vrijednosti zlata svijetla i nadam se da će i domaći propisi osloboditi poreza ulaganje u zlato i da ćemo i u BiH imati pristup investicijskom zlatu”, zaključio je Gavran.