Nekada je bila hrana za siromašne: Kilogram ove ribe vrijedi i do 9.000 evra

21.09.2026. | 09:47 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Jegulja je nekada bila hrana za siromašne, ali je danas tražena delikatesa čija cijena na crnom tržištu dostiže nevjerovatne iznose.

Kilogram mladih, takozvanih staklastih jegulja može vrijediti i do 9.000 evra, zbog čega je njihovo krijumčarenje postalo jedan od najprofitabilnijih oblika trgovine divljim životinjama, piše Dojče vele (Deutsche Welle).

U Plenciji, malom primorskom mjestu nedaleko od Bilbaa, ribolov jegulja decenijama je bio dio svakodnevnog života. Danas ih ribari u Baskiji više ne smiju loviti, a zabrana je uvedena kako bi se zaštitila evropska jegulja, čija se populacija od 1980-ih smanjila za oko 95 odsto.

Lokalni ribari, međutim, tvrde da propisi najviše pogađaju one koji ih poštuju, dok kriminalne mreže zarađuju na ilegalnom ulovu i krijumčarenju mlađi jegulje, u poslu čija se vrijednost procjenjuje na više milijardi evra.

“To je smiješno”

– Znači, baskijski ribari će biti krivi za istrebljenje jegulja, a svi ostali smiju da love – kaže Unai Eizagire (Unai Eizaguirre), koji jegulje lovi već 30 godina i sada strahuje za svoje prihode.

Zaštitnici prirode podržavaju zabrane kao hitnu mjeru, ali upozoravaju da one same nisu dovoljne. Jeguljama prijete zagađenje, klimatske promjene i prepreke na migracijskim putevima, među kojima su i hidroelektrane čije turbine mogu biti smrtonosne za ribe.

Morska biologinja Estibaliz Dijaz (Estibaliz Diaz) iz oceanografskog instituta AZTI upozorava da je stanje toliko loše da su potrebne mjere na svim područjima.

Jegulje na crnom tržištu vrijede poput droge

Evropska jegulja ima izuzetno složen životni ciklus. Odrasle jegulje iz evropskih reka migriraju hiljadama kilometara prema Sargaškom moru u sjevernom Atlantiku, jedinom poznatom području njihovog mrijesta.

Nakon mresta uginu, dok njihove larve morskim strujama putuju prema Evropi. Naučnici još uvijek ne znaju sve detalje tog procesa, a samo područje mrijesta prostire se na gotovo devet miliona kvadratnih kilometara.

Problem je što danas u Biskajski zaliv i povezane vodotokove stiže tek oko 12 odsto količine staklastih jegulja u odnosu na period prije 1980-ih. Upravo je ta mlađ najvrednija roba na crnom tržištu.

– To se može uporediti sa trgovinom drogom. Svake godine u Evropi zaplijene tone nezakonito ulovljene mlađi jegulje – rekao je Eizagire.

„Pravi novac zarađuje se njihovim krijumčarenjem u Aziju.”

Potražnju dodatno povećavaju Kina, Južna Koreja i Japan, gde su mlade jegulje izuzetno cijenjene. Problem je i u tome što se jegulje još uvijek ne mogu pouzdano vještački razmnožavati u potrebnim količinama. Uzgajališta zato zavise od mladih jegulja ulovljenih u prirodi, prenosi Dnevno.hr.

Posao vrijedan milijarde

Evropska unija je još 2010. zabranila izvoz evropske jegulje izvan Unije, ali je zabrana istovremeno otvorila prostor organizovanom kriminalu. Procjenjuje se da je ilegalna trgovina u najboljim godinama donosila i do tri milijarde evra.

Florijan Štajn (Florian Stein) iz Njemačkog saveza sportskih ribolovaca procjenjuje da se godišnje prokrijumčari najmanje 100 tona mlađi, što odgovara količini od oko 300 miliona riba. Međutim, prema informacijama kojima raspolaže iz carinskih službi, i ta brojka je veoma oprezna procjena.