Najviše pogođena namjenska industrija: Kako će turbulencije na svjetskim berzama uticati na BiH?

08.04.2025. | 07:11

Zbog carinskog rata koji je prethodne sedmice pokrenuo Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, svjetske berze bilježe velike potrese.

Tako su evropske berze na najnižim nivoima u prethodnih 16 mjeseci.

Padaju i dionice kompanija u namjenskoj industriji.

Kada su u pitanju banke, Barclays je pao 8%, NatWest 7% i tako dalje.

Berza u Australiji je na najnižem nivou od kraja 2023. godine, dok je u Aziji posebno dramatično.

U Hong Kongu je berza pala čak 13,22 odsto, što je najgora situacija u 28 godina.

Pogođeno je i tržište Tajvana, a neki analitičari ovo stanje nazivaju “krvoprolićem”. MSCI indeks azijskih berzi u ponedjeljak ujutro je bio u minusu od 7,5 odsto.

U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – između 2,5 i četiri odsto – što ukazuje na dodatni pad vrijednosti akcija na Wall Streetu.

Pad se očekuje i na evropskim berzama, nakon što je prošle sedmice STOXX 600 indeks najznačajnijih evropskih akcija zabilježio pad veći od osam odsto.

Kako piše Hina, eskalacija carinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije mogla bi izazvati ozbiljne poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja i međunarodnoj trgovini, povećanje inflacije, usporavanje rasta svjetske ekonomije, pa čak i recesiju.

Zbog sve veće nesigurnosti, investitori se povlače iz rizičnijih ulaganja poput akcija, i traže sigurnije opcije, kao što su državne obveznice i stabilne valute.

Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice pale više od 10 odsto, jer bi trgovinski rat mogao izazvati recesiju u globalnoj ekonomiji, a i zbog najave Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) o povećanju proizvodnje.

Kako će ovo sve uticati na Bosnu i Hercegovinu?

Ekonomista Slaviša Raković smatra da je ovo sve neutralno za BiH te da ova bura zbog svjetskih berzi i carina koje je uveo predsjednik SAD neće potrajati dugo.

“Ovaj Trampov potez će donijeti talas preispitivanja tržišta i praksi koje se primjenjuju u zaobilaženju carina. To se vidi najbolje na neusklađenim podacima između američke administracije i pojedinih zemalja”, istakao je Raković.

Ekonomista Igor Gavran za Nezavisne kaže da je direktan uticaj na BiH povećanje carinske stope na 35%, što je apsurdno visok nivo bez ikakvog osnova u ekonomskim parametrima ili dosadašnjim trgovinskim odnosima.

“Ovo će drastično poskupiti naše proizvode na američkom tržištu i trenutno pogoditi one koji najviše izvoze tako, kao što je namjenska industrija, ali dugoročno i sve one koji su eventualno mogli izvoziti u budućnosti, jer će im ovo tržište ostati nedostižno. Međutim, naša namjenska industrija je toliko konkurentna, a njeni proizvodi su traženi tako da sam siguran kako će naći alternativna tržišta ukoliko izgube američko. Očekivano je mnogo teži indirektni efekat povećanja carine na izvoz iz područja u koje mi najviše izvozimo, a to je prije svega EU”, naglasio je Gavran.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, napisao je na društvenoj mreži X da je vrijeme za hitne pregovore sa SAD, kako bi se zaštitili izvoznici i otvorila nova vrata za investicije.

“Cilj pregovora je definisanje novih trgovinskih odnosa Bosne i Hercegovine i SAD, sa naglaskom na potpuno uklanjanje carinskih barijera. Nakon toga odgovornost je na Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji izmjene Zakona o carinskoj tarifi ili eventualno ratifikuje sporazum na bazi pregovora. Sve ovo mora biti urađeno u narednih nekoliko dana, sedmica. Bosna i Hercegovina kao mala i otvorena ekonomija koja ostvaruje vanjskotrgovinski suficit sa SAD, u ovom trenutku nema luksuz, niti alternativu drugačijem taktičkom pristupu, osim onog koji sam predložio. Ovo je bitno ne samo kako bismo zaštitili naše izvoznike i ekonomiju, već i kako bismo u startu dobili konkurentsku prednost za buduće investitore”, istakao je, između ostalog, Čavalić.