Naftna kriza trese svijet: Skoro polovina proizvodnje dolazi iz ratnih zona

28.08.2026. | 21:24 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Prema proračunima Rojtersa, gotovo polovina svjetske proizvodnje nafte potiče iz zemalja zahvaćenih sukobima, što ilustruje razmjere ovogodišnjih poremećaja na tržištu energenata, koji su nadmašili one iz prethodnih kriza.

Napadi SAD-a i Izraela na Iran prije šest mjeseci izazvali su najveću krizu u snabdijevanju naftom do sada, a kraju se još ne nazire.

Istovremeno, rat između Rusije i Ukrajine doveo je do smanjenja proizvodnje i prerade nafte, uključujući i u Kazahstanu, dok su dodatni pritisak stvorili sukobi u Libiji i američka ograničenja izvoza nafte iz Venecuele s početka godine.

Zemlje pogođene ovim sukobima prošle godine proizvodile su oko 45 miliona barela nafte dnevno, što čini više od 43 odsto globalne proizvodnje, prema proračunu agencije Rojters, objavljenom u ponedjeljak, a zasnovanom na podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

Trenutno postoji manjak od pet do sedam miliona barela nafte dnevno u regionu Persijskog zaliva. Saudijska Arabija preusmjerava dio izvoza ka Crvenom moru, dok zemlje izvoznice iz Persijskog zaliva tajno transportuju dio nafte kroz moreuz Hormuz.Rizici po snabdijevanje ostaju visoki, što potvrđuju napadi u Crvenom moru i u blizini Sueckog kanala tokom jula.

Svijet se sve više oslanja na naftu iz SAD-a

Zbog problema u snabdijevanju, svijet se sve više oslanja na naftu iz SAD-a, iako je i njena proizvodnja povremeno bila ometana ekstremnim vremenskim uslovima.

Sukobi su takođe uticali na globalne kapacitete za preradu nafte, koji su smanjeni za oko deset odsto usljed ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Ukrajina je gađala značajan dio ruske mreže rafinerija, uključujući postrojenja koja se nalaze hiljadama kilometara daleko od ukrajinske teritorije.Kao rezultat toga, Rusija se suočava s nestašicom goriva i zabranila je izvoz benzina i dizela, što dodatno opterećuje globalno tržište goriva.

Posljedice se šire na svjetsku ekonomiju

Posljedice se prelijevaju na širu ekonomiju. Više cijene goriva postale su jedan od ključnih pokretača inflacije, doprinijele su rastu troškova zaduživanja i tome da javni dug SAD-a dostigne rekordnih 40 biliona dolara.

Cijene dizela u SAD-u dostigle su rekordne vrijednosti, iako rafinerije rade punim kapacitetom.

Kako bi ublažila posljedice krize, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) pustila je u promet rekordne količine nafte iz strateških rezervi. Veći dio tih zaliha već je plasiran na tržište, dok se svjetske zalihe i dalje smanjuju, prenosi b92.net .