Može li se bankama stati u kraj: Dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu pred poslanicima

02.07.2025. | 07:00

Stati u kraj samovolji banaka i njihovim diskriminatorskim odlukama, zahvaljujući kojima su stotine radnika ostale bez posla, a privreda u Republici Srpskoj pretrpjela ogromnu štetu, glavni je cilj Nacrta zakona o dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu koji je stigao pred poslanike u Narodnoj skupštini RS.

Prijedloge za izmjenu ovog zakona u skupštinu je u novembru prošle godine predala Građanska inicijativa „PARE NISU ZAKON“, nakon što su banke najprije ugasile račune kompanijama koje su se našle pod američkim sankcijama, a zatim odbile da otvore račune novoosnovanim firmama.

„Takvim ponašanjem, banke su narušile ne samo pravo na stabilnost poslovanja, već i osnovna ljudska prava, i mimo svih zakonskih propisa i poslovnih uzusa, direktno prouzrokovale gašenje kompanija u Srpskoj i nekoliko stotina otkaza. Smatrali smo da se više nikad ne smije dozvoliti da banke jednostrano ugrožavaju poslovanje i egzistenciju preduzeća i radnika i zato smo radili na ovoj inicijativi za koju smo sakupili 8.600 potpisa. Sam taj broj je pokazatelj koliko su ljudi razumjeli poziciju u kojoj se našlo na stotine zaposlenih i s pravom očekujemo da će ovaj Nacrt dobiti podršku poslanika“, kaže Bojan Vujić, predsjednik Inicijativnog odbora.

Napominje da je, s ciljem preciznije i jasnije regulative u ovoj oblasti, Nacrtom predviđeno da banke mogu raskinuti ugovor o računu fizičkim i pravnim licima u dva slučaja – da je račun korišćen nezakonito u smislu kršenja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ili da je otvoren na osnovu falsifikovanih isprava.

„Takođe, Nacrtom je predviđeno da ukoliko banke odbiju da otvore račun pravnom ili fizičkom licu koje nije prekršilo nijedan od ovih uslova niti za to postoji pravosnažna presuda, Agencija za bankarstvo RS na zahtjev odbijenog postavi ovlašćenu banku po službenoj dužnosti. Ta banka će biti dužna da otvori račun za obavljanje platnog prometa sve dok traju, da tako kažem, ’vanredne okolnosti’. Da pojednostavim – nakon svega što se dogodilo, mora se precizno znati na koji način banke, kao nosioci javnog ovlašćenja, smiju odnosno ne smiju da postupaju u odnosima sa klijentima, ne ostavljajući im prostora za zloupotrebe, diskriminaciju i proizvoljna tumačenja“, objašnjava Vujić.

Upravo zbog kršenja javnih ovlašćenja i proizvoljnih tumačenja, podsjeća Vujić, domaća privreda pretrpjela je ogromnu štetu, a veliki broj domaćih stručnjaka pokupio je svoje porodice i odselio se u inostranstvo.

„Oni koji nisu otišli, svoj hljeb umjesto u domaćim zarađuju u stranim kompanijama, a ta šteta je tolika da se ne može ni izmjeriti. Mi smo od starta svjesni da naše firme više ne možemo spasiti, ali čvrsto vjerujemo da će nova zakonska regulativa spasiti sve ostale domaće privrednike koji bi, ukoliko se ništa ne promijeni, mogli da se nađu u sličnoj situaciji. Svjedočili smo zaista neviđenim postezima banaka kojima su ugrožena ljudska prava i sve evropske konvencije, ali i činjenici da Agencija za bankarstvo nije uspjela da na sve to ponudi adekvatan odgovor i zaštiti domaću radnu snagu“, naglašava Vujić.

Dodaje da je nešto manje od devet hiljada potpisa sa kojima su ušli u skupštinu, velika pobjeda Građanske inicijative koja, kako kaže, neće stati ni nakon što dopunjeni zakon ugleda svjetlo dana.