Može li postati ključna ruta za Evropu: Naftovod iz Titovog vremena ponovo u igri

16.03.2026. | 09:22

Geopolitičke promjene, pritisak Evropske unije da smanji zavisnost od ruske nafte i problemi na naftovodu Družba ponovo su u fokus vratili projekat star više od pola vijeka.

Šezdesetih godina prošlog vijeka jugoslovensko rukovodstvo došlo je na ideju izgradnje naftovoda Adria, danas poznatijeg u javnosti kao Jadranski naftovod (JANAF).

Ideja je bila da Jugoslavija, preko hrvatskog terminala Omišalj, postane ključno čvorište za snabdijevanje naftom preko mora za zemlje centralne Evrope, ali i alternativa ruskoj Družbi.

Na taj način Jugoslavija bi naplaćivala velike tranzitne takse, imala značajan politički uticaj kroz energetiku i zauzimala važnu ulogu između Istoka i Zapada.

Predviđeno je bilo da se izgrade dva kraka. Sjeverni krak trebalo je da naftu koja dolazi tankerima sa mora šalje u Mađarsku i Slovačku, pa čak i u Austriju, dok je istočni krak trebalo da dovodi naftu do rafinerija u Novom Sadu i Pančevu.

Naftovod završen tek poslije Titove smrti

Nakon skoro tri decenije pregovora, potpisivanja ugovora te političkih i finansijskih nesuglasica, naftovod Adria konačno je završen tek krajem osamdesetih godina, odnosno poslije smrti Josipa Broza Tita.

Izgrađen je sjeverni krak do Mađarske i Slovačke, kao i istočni krak do Novog Sada i Pančeva, ali ne i krak do Austrije, jer je ta zemlja u međuvremenu odustala od projekta.

Sve do kraja osamdesetih godina Srbija se naftom snabdijevala baržama preko Dunava i željeznicom. Istočnim krakom naftovoda Adria, odnosno JANAF-om, rafinerija u Pančevu i danas dobija naftu za preradu i to je trenutno njen jedini pravac snabdijevanja ovim energentom.

Sjeverni krak decenijama bez prave uloge

Međutim, sjeverni krak naftovoda nije ispunio ulogu zbog koje je i izgrađen. Tokom raspada Jugoslavije i ratova devedesetih ovaj dio naftovoda stavljen je u stanje mirovanja.

Nakon ratova, Mađarska i Slovačka tek su djelimično povlačile naftu, oslanjajući se pretežno na rusku Družbu.

Sve do danas. Šezdeset godina kasnije ideja jugoslovenskog rukovodstva konačno oživljava zbog aktuelnih geopolitičkih promjena.

Geopolitičke promjene vraćaju Adriu u fokus

Pritisak Evropske unije da se Evropa oslobodi ruskih energenata steže obruč i oko zemalja koje su decenijama zavisile od ruskog snabdijevanja.

Najpogođenije zemlje su one koje nemaju izlaz na more, a među njima su Mađarska, Slovačka i Češka. EU je zbog toga dozvolila ovim zemljama da i dalje koriste Družbu i rusku naftu.

Međutim, situacija je postala još komplikovanija kada je 27. januara ove godine ruski naftovod Družba oštećen u napadu i još uvijek ne isporučuje redovne količine nafte Mađarskoj i Slovačkoj.

U tom kontekstu sjeverni krak naftovoda Adria dobija novu važnost.

Potencijalni ključni energetski pravac Evrope

Mnogi energetski analitičari smatraju da bi naftovod Adria upravo zbog toga mogao postati jedan od najvažnijih energetskih pravaca u Evropi u narednih 10 do 15 godina.

EU pokušava da diverzifikuje snabdijevanje dopremanjem nafte sa Bliskog istoka, iz Kazahstana, Azerbejdžana, SAD-a i Sjeverne Afrike. Nafta iz ovih regiona već stiže Jadranom do hrvatske luke Omišalj.

Naftovod Adria snabdijeva četiri važne rafinerije u regionu: rafineriju Dunav u Mađarskoj, rafineriju Slovnaft u Slovačkoj, INA u Hrvatskoj i rafineriju Pančevo u Srbiji.

Naftovod ima mogućnost povećanja kapaciteta transporta prema sjeveru, što bi Hrvatsku moglo pretvoriti u ključni energetski tranzitni centar, dok bi Mađarska i Slovačka smanjile zavisnost od Rusije.

Spor MOL-a i JANAF-a oko kapaciteta

Nakon sankcija EU prema Rusiji, a naročito oštećenja Družbe, naftovod Adria ponovo je u fokusu, ali Mađarska i Hrvatska, odnosno MOL i JANAF, imaju nesuglasice oko njegovog kapaciteta.

Od 2023. godine u Hrvatskoj se procjenjuje da godišnji kapacitet iznosi između 11 i 15 miliona tona, dok iz MOL-a tvrde da kroz dionicu tog naftovoda nikada nije transportovano više od 2,2 miliona tona sirove nafte.

Veliki testovi kapaciteta naftovoda

Zbog toga dvije kompanije planiraju dugoročnu seriju testova kapaciteta na naftovodu Adria koja bi trebalo da traje deset mjeseci i bude podijeljena u tri do četiri faze.

Tokom tih testova stručnjaci će procjenjivati stabilnost i dugoročnu efikasnost transporta u različitim vremenskim uslovima i sa različitim vrstama sirove nafte.

Testiranja neće obuhvatiti samo sam naftovod, već i cjelokupan logistički lanac – kapacitete luke, brzinu istovara i mogućnost miješanja različitih vrsta nafte.

Neizvjesnost oko transporta ruske nafte

U međuvremenu, MOL i JANAF imaju nesuglasice i oko transporta ruske nafte.

MOL i Slovnaft čekaju da se JANAF i hrvatske vlasti izjasne da li će biti dozvoljen transport pošiljki ruske sirove nafte koje nisu obuhvaćene sankcijama.

Iz MOL-a tvrde da su te pošiljke u skladu sa međunarodnim propisima i sankcijama, dok hrvatska strana smatra da to nije slučaj, prenosi Danas.