MMF sad očekuje manji privredni rast u Srbiji: Cijeli region u problemu, sem Hrvatske

23.04.2025. | 13:13

Međunarodni monetarni fond (MMF) je revidirao prognoze globalnog rasta na dole, ali i upozorio da bi mogle dodatno da budu smanjene zbog carina koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp. MMF očekuje da će globalna ekonomija da raste 2,8 odsto u 2025. godini, što je smanjenje od 0,5 procentnih poena u odnosu na januarsku prognozu. Za narednu godinu se očekuje da će stopa rasta biti tri odsto.

„Intenziviranje negativnih rizika dominira izgledima. Pojačavanje trgovinskog rata, zajedno sa još većom nesigurnošću trgovinske politike, moglo bi dalje da smanji kratkoročni i dugoročni rast, dok erodirani zaštitni tampon politike slabe otpornost na buduće šokove. Može doći do šire finansijske nestabilnosti, uključujući i štetu za međunarodni monetarni sistem“, stoji u izveštaju MMF-a.

Fond takođe upozorava da može doći i do gore situacije za zemlje koje se već suočavaju sa dugovanjima izvan onoga što se dogodilo nakon najave visokih carina SAD.

Što se tiče Srbije, MMF sada očekuje rast BDP-a od 3,463 odsto, dok je stara projekcija bila 4,2 odsto. S obzirom na to da je BDP rastao 3,8 odsto u 2023. godini, a da se i slična brojka očekuje i za prošlu godinu, završni račun tek treba da bude objavljen (procjena je da je rast bio 3,9 odsto), izgleda da će Srbija zajedno sa svim zemljama u regionu sačekati da prođe geopolitička oluja. Inflacija se sada očekuje na 3,5 odsto ove godine, što je neznatno više od prethodno planiranih 3,4 odsto.

Govoreći o globalnoj ekonomiji, u Fondu naglašavaju da „demografske promjene i sve manje strane radne snage mogu obuzdati potencijalni rast i ugroziti fiskalnu održivost“.

„Dugotrajni efekti nedavne krize troškova života, zajedno sa iscrpljenim političkim prostorom i nejasnim srednjoročnim izgledima za rast, mogli bi ponovo izazvati društvene nemire. Otpornost koju pokazuju mnoge velike tržišne ekonomije u nastajanju može biti testirana jer servisiranje visokog nivoa duga postaje izazovnije u nepovoljnim globalnim finansijskim uslovima. Ograničenija međunarodna razvojna pomoć može povećati pritisak na zemlje sa niskim prihodima, gurajući ih dublje u dugove ili zahtijevajući značajna fiskalna prilagođavanja, sa neposrednim posledicama po rast i životni standard“, kaže MMF u izveštaju.

Sa druge strane može doći i do pozitivnog razvoja, ukoliko nastupi „deeskalacija sa trenutnih tarifnih stopa i novi sporazumi koji obezbeđuju jasnoću i stabilnost trgovinske politike“.

Većina zemalja u regionu je u ovoj reviziji dobila lošije brojke, osim Hrvatske, gdje se očekuje da će rast BDP-a u 2025. biti 3,1 odsto, što je povećanje od 0,2 procentna poena. U Rumuniji i Mađarskoj se očekuje smanjenje od 1,7 i 1,5 procentnih poena, te su prognoze rasta za ovu godinu sada 1,6 odsto za Rumuniju i 1,4 odsto za Mađarsku. Za ostale zemlje su očekivanja da rast bude manji za 0,3 procentna poena. Nova ekonomija