Mljekari se oglasili uoči sastanka sa Vladom Srpske: Rok koji smo dali nije bio ultimatum, već vapaj FOTO
24.01.2026. | 14:55Nakon javnih istupa mljekara reagovao je predsjednik Vlade RS Savo Minić, poručivši da ultimatum upućen putem medija nije zahtjev za razgovor, te da nikada nije dobio zvaničan poziv za sastanak.
Šipovac, međutim, naglašava da u toj izjavi vidi i pozitivnu poruku.
„Za pohvalu je to što je predsjednik Vlade pokazao spremnost za razgovor i oslovio nas kao ‘gospodu mljekare’. To cijenimo. Rok koji smo dali nije bio ultimatum, već vapaj, iskren apel da se uključi u rješavanje problema“, ističe on.
Dodaje da je premijer bio elektronski obaviješten, ali da će Udruženje, ukoliko je to potrebno, u ponedjeljak ujutru dostaviti i zvaničan pisani zahtjev za sastanak.
Šta mljekari konkretno traže
Zahtjevi mljekara idu u dva pravca. Prvi se odnosi na direktne mjere Ministarstva poljoprivrede a to su premija po litru mlijeka od 0,35 feninga i premija po grlu od 500 KM. Treći zahtjev, 50 litara regresiranog dizela po grlu je povučen je radi postizanja kompromisa.
Drugi pravac odnosi se na rješavanje viškova mlijeka.
„Tražimo da Ministarstvo posreduje u razgovorima sa otkupljivačima. Ovo je problem koji proizvođači ne mogu sami riješiti. Potrebno je uključiti i Ministarstvo spoljne trgovine BiH, kako bi se razmotrile mjere poput prelevmana (regulisanje cijena između domaće i uvezene robe) ili ograničenja uvoza“, kaže Šipovac.
„Bacanje mlijeka“ nije bukvalno, ali je šteta ista
Govoreći o navodima da se mlijeko „prospipa“, Šipovac pojašnjava da to u većini slučajeva nije bukvalno bacanje.
Господо мљекари, ултиматум упућен путем медија није захтјев за разговор.
Ако је ико присутан на терену, и прима странке, то сам ја.
Званичан захтјев за пријем никада ми нисте упутили.
Ваш данашњи ултиматум, у дану када Уставни суд БиХ доноси лоше и злонамјерне одлуке, се не…— Саво Минић (@minic_savo) January 23, 2026
„Kada mljekara obavijesti kooperante da 10 odsto mlijeka neće biti preuzeto, proizvođači pokušavaju da se snađu. Neki smanjuju ishranu stoke kako bi smanjili proizvodnju, što je loše po zdravlje životinja. Drugi prodaju dio grla, a treći mlijeko prodaju po mizernim cijenama – 50 ili 60 feninga po litru. To je, praktično, isto kao da su bacili polovinu mlijeka“, objašnjava on.
Kao primjer navodi slučaj proizvođača iz Šamca koji ima oko 20.000 litara viška.
„Pojavljuju se ljudi koji nude otkup po 50 feninga. Ako neko proda 20.000 litara po toj cijeni, on je praktično izgubio vrijednost 10.000 litara mlijeka. O tome govorimo kada kažemo da se mlijeko ‘baca’“, ističe Šipovac, dodajući da je kraj mjeseca posebno problematičan zbog nagomilanih obaveza.
Protesti kao posljednje sredstvo
Šipovac uoči sastanka koji ih očekuje u ponedljeka naglašava da mljekari ne žele dodatno da pogoršavaju situaciju i stvaraju tenzije. Podsjeća da su ranije najavili mirne proteste ukoliko se ne postigne dogovor, uključujući šetnje i vožnje traktorima u Banjaluci.
„Mi smo ipak partneri i ne treba da imamo suprotstavljene strane. Protesti su posljednje sredstvo i niko ih ne priželjkuje. Puno očekujemo od sastanaka koji slijede, posebno onog zakazanog u Privrednoj komori“, kaže on.
Dodaje da je među mljekarima prisutno veliko jedinstvo, ali i mnogo emocija.
„Ako je neko rekao težu riječ, molim da se to shvati kao vapaj. Teško je razumjeti razmjere problema dok se ne sjedne na sastanak i ne čuju stvarne priče sa terena“, navodi Šipovac.
Posebno upozorava na položaj malih proizvođača.
„Razlika od 20 feninga po litru za male proizvođače je ogromna. Dugoročno se mora razmišljati i o minimalnoj otkupnoj cijeni mlijeka kako bismo zaštitili najmanje i spriječili gašenje proizvodnje“, zaključuje Šipovac.
Mljekari poručuju da bi, ukoliko se rješenje ne pronađe u kratkom roku, moglo doći do ozbiljnog urušavanja sektora u koji je prethodnih godina uloženo mnogo rada i sredstava, piše Mondo.
