Milioni i rizici: IRB dobija nova ovlašćenja uprkos nizu promašenih ulaganja

03.07.2026. | 13:05

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske planira da u svoje poslovanje uvede uslugu preuzimanja rizika u poslovanju i reosiguranje.

To će biti omogućeno preko Fonda za razvoj i zapošljavanje RS i Fonda za razvoj istočnog dijela RS, a nakon što Narodna skupština RS usvoji izmjene i dopune zakona o ovim fondovima.

Prijedlog je pred poslanike koji će zasjedati 7. jula stigao po hitnom postupku jer u Vladi tvrde da je situacija hitna zbog ozbiljnih poremećaja koji su nastali na tržištu.

Navode da privrednici u Srpskoj nemaju adekvatnu podršku po ovom pitanju, te da će usput fondovi proširiti svoju lepezu poslovanja.

„U uslovima izraženih globalnih ekonomskih poremećaja i nestabilnosti tržišta, postojeći model ne pruža dovoljan nivo zaštite od komercijalnih i političkih rizika, što direktno utiče na smanjenu konkurentnost domaćih privrednika. Takođe, izostaje sistemski pristup upravljanju kreditnim rizikom, koji je u savremenim finansijskim sistemima standard, posebno kada je riječ o podršci izvozu“, navodi se u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o fondu za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske.

Dodaju  i da stanje u ovom fondu karakteriše ograničen spektar instrumenata podrške, što u praksi znači nedovoljnu sposobnost odgovora na sve složenije potrebe privrede, posebno u segmentu izvozno orijentisanih preduzeća.

Ukoliko zakoni budu usvojeni, fondovi će imati i mogućnost osnivanja društva za reosiguranja, samostalno, u sklopu banke sa sestrinskim fondovima ili sa investitorima iz zemlje i inostranstva.

Ozbiljne izmjene spremljene su i kada je u pitanju rad Fonda za razvoj istočnog dijela Republike Srpske.

Jedna od najvažnijih je da mu se omogućuje izdavanje garancija iako Republika Srpska ima instituciju za takve poslove, odnosno Garantni fond RS.

U obrazloženju zakona se navodi da značajan broj preduzeća, posebno malih i srednjih, ne može ispuniti uslove komercijalnih banaka jer nema dovoljan kolateral ili kreditnu istoriju.

Bez garancijskog mehanizma, dodaje se, ta preduzeća ostaju izvan kreditnog tržišta, što znači manje investicija, sporiji rast i manje novih radnih mjesta.

„Takođe, propuštaju se razvojne prilike. Preduzetnici često odustaju od poslovnih ideja ili ih realizuju u drugim sredinama gdje je finansiranje dostupnije. To znači gubitak potencijalnih radnih mjesta, prihoda i ekonomske aktivnosti na lokalnom nivou“, stoji u obrazloženju zakona.

Hitnoća se pravda globalnim ekonomskim poremećajima

U Vladi tvrde da je hitno usvajanje predloženih izmjena uslovljeno potrebom za blagovremenom reakcijom. Rizici poslovanja su, tvrde oni, dodatno intezivirani aktuelnim globalnim ekonomskim poremećajima i neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.

„Navedeno bi takođe dovelo i do daljeg povećanja izloženosti riziku, kako za privrednike tako i za institucije koje obezbjeđuju finansijsku podršku, što može rezultirati smanjenjem investicione aktivnosti, ugrožavanjem likvidnosti preduzeća i padom izvoza“, zaključuje se u obrazloženju zakona.

Pored ova dva zakona mijenja se i Zakon o fondu za restituciju RS.

Sredstva ovog fonda ubuduće će se moći ulagati u udjele u otvorenim investicionim fondovima sa javnom i privatnom ponudom, registrovanim u Republici Srpskoj, pod uslovom da ukupna izloženost prema jednom investicionom fondu ne može biti veća od 10 odsto neto vrijednosti Fonda.

Čije će poslovne rizike preuzimati IRB?

Biće zanimljivo vidjeti kome će i pod kojim uslovima IRB RS izlaziti u susret sa ovim novim proizvodom. Ekonomisti podsjećaju da je banka u prethodnim godinama imala na desetine poslovnih afera i promašenih ulaganja.

Ukupno 180 miliona maraka potraživanja banka je prodala za 35,6 miliona KM firmi advokata Miloša Stavanovića, da bi se ubzo nakon toga ispostavilo da ona i nisu u prevelikoj mjeri nenaplativa.

Takođe, IRB je kupovao obveznice preduzeća bliskih vlasti u Srpskoj koje su kasnije propale.

„Teško onom kome IRB preuzme rizik, jer je taj sigurno već potonuo i nema mu pomoći“, kaže za Capital ekonomista Svetlana Cenić.

Smatra da će ovaj instrument koristiti prezadužena javna preduzeća i platežno nesposobne firme koje su podobne za vlast.

„Traže se svi mogući načini da se finansijska krvna slika popravi, a to je nemoguće“, zaključila je ona.