Milijarder kupio dio prašume: Ovo nije investicija u klasičnom smislu

12.12.2025. | 21:32

Dio najveće prašume na svijetu dobio je novog privatnog vlasnika: švedski milijarder i tehnološki investitor Lars Hakanson kupio je više od 600.000 hektara šume Amazona, u jednoj od najvećih privatnih akvizicija zemljišta u istoriji regiona.

Vijest je izazvala snažne reakcije – od opreznog odobravanja ekoloških organizacija do zabrinutosti lokalnih zajednica.

Prema riječima Hakansona, njegov cilj nije stvaranje profita, već očuvanje jednog od najkritičnijih ekosistema na Zemlji.

“Ovo nije investicija u klasičnom smislu. Ovo je pokušaj da sprečimo da Amazon pređe tačku bez povratka”, poručio je on.

Zašto je kupio Amazon?

Hakanson, koji je stekao bogatstvo osnivanjem nekoliko evropskih fintek kompanija, posljednjih godina se okrenuo filantropiji i klimatskom aktivizmu. On tvrdi da je odlučio da kupi zemljište nakon što je njegov tim naučnika upozorio da bi deforastacija mogla ubrzati pretvaranje Amazona u savanu.

“Ako vlade ne mogu da reaguju dovoljno brzo, dužnost je onih koji imaju sredstva da urade ono što je neophodno”, rekao je dodajući da je Amazonu sada potrebna zaštita, ne za pet godina, ne za deset – već danas.

Šta planira da uradi sa zemljištem?

Prema dostupnim informacijama koje porenose strani mediji, Hakanson planira da zabrani bilo kakav vid komercijalne sječe, uspostavi prirodne rezervate pod međunarodnim nadzorom, finansira patrole za sprečavanje ilegalne eksploatacije, uključi lokalne zajednice u ekološke programe.

“Ovo neće biti privatni park. Ovo će biti zajedničko dobro čovječanstva, samo pod mojom privremenom brigom”, izjavio je za švedski dnevnik “Dagens Nyheter”.

Reakcije ekologa i lokalnih zajednica

Ekološke organizacije pozdravile su namjeru, ali uz rezervu. Amazonski savez za prirodnu zaštitu saopštio je da je “pozitivno što se pojavljuje privatni investitor koji želi da sačuva šumu”, ali da “nijedan privatni vlasnik ne smije da zamijeni ulogu države i oficijalnih institucija”.

Lideri nekih domorodačkih zajednica izrazili su zabrinutost.

“Naš strah je da će odluke o našoj zemlji donositi neko ko živi 10.000 kilometara daleko”, izjavio je Mateus Karaiba, predstavnik jedne od lokalnih amišanskih grupa.

Globalna debata o privatizaciji prirode

Ova kupovina ponovo je pokrenula pitanje da li je privatizacija prirodnih dobara prihvatljiva strategija zaštite. Dok jedni tvrde da bogati filantropi mogu da djeluju brže od država, drugi upozoravaju da se prirodna bogatstva ne smiju pretvarati u privatne “teritorije za spasavanje”.

Hakanson ostaje pri svom stavu.

“Ako želimo da naša deca imaju kiseonik, moramo da prestanemo da mislimo u tradicionalnim okvirima. Moja kupovina nije idealna – ali je bolja od nečinjenja”, rekao je on, prenosi Politika.