Male opštine na vrhu! Mapa plata u Srpskoj otkrila teritorijalne razlike FOTO

10.02.2026. | 12:28

Prosječne neto plate u Republici Srpskoj tokom 2025. godine bilježe velike razlike među opštinama i gradovima, a podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se samo tri opštine – Stanari, Ugljevik i Istočna Ilidža– nalaze u najvišem platnom razredu.

Prosječna prošlogodišnja plata na republičkom nivou iznosila je 1.520 maraka. Danas objavljeni podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske potvrđuju da je rast plata izrazito koncentrisan u nekoliko energetskih i administrativnih centara, dok većina opština bilježi znatno niža primanja.

Teritorijalne razlike u platama ostaju izražene i dugoročne, a prosječna plata često više govori o strukturi zaposlenosti nego o ukupnom ekonomskom razvoju lokalne zajednice.

Tri opštine sa najvećim prosjekom

Prema zvaničnim podacima, opštine Stanari, Ugljevik i Istočna Ilidža su jedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj sa prosječnom neto platom iznad 1.750 KM.

Stanari sa 1.919 maraka su opština sa ubjedljivo najvećom platom u Republici. Iza njih su Ugljevik sa 1.755 i Istočna Ilidža sa 1.752 KM.

Visina primanja u ovim opštinama usko je povezana sa energetskim sektorom, kao i sa relativno malim brojem zaposlenih, što značajno utiče na visinu prosjeka. Kada je u pitanju Istočna Ilidža očigledno je da je privredna aktivnost posljedica i svakodnevne povezanosti sa Kantonom Sarajevo u Federaciji BiH.

Banjaluka u drugom platnom razredu 

U narednoj platnoj grupi, sa prosječnim neto platama od 1.601 do 1.750 KM, nalaze se Banjaluka, Gacko, Foča, Srebrenica i Istočni Drvar. Ovu grupu čini najveći administrativni centar, ali i manje opštine sa specifičnom strukturom zaposlenosti, koje bilježe plate u rangu najvećih urbanih sredina.

U Banjaluci je prosječna neto plata prošle godine iznosila 1.714 maraka. Za najveći grad u Srpskoj je kuriozitet i to što ima za oko hiljadu više zaposlenih žena nego muškaraca, tačnije 41.137 žena i 40.150 muškaraca.

U Gacku je prošlogodišnji prosjek iznosio 1.731 KM, u Srebrenici 1.629 KM, a u Foči 1.620 maraka.

Posebno se izdvaja Istočni Drvar, koji se, iako demografski izuzetno mala opština, sa prosječnom neto platom od 1.665 može uporediti sa najvećim gradovima u Republici Srpskoj. Očigledno je to posljedica izuzetno malog broja zaposlenih, samo 131 radnik, i to uglavnom u šumarstvu.

Većina opština u srednjem rasponu

Najveći broj opština i gradova u Republici Srpskoj nalazi se u rasponu prosječnih neto plata od 1.300 do 1.600 KM.

Zvornik, Kozarska Dubica, Doboj, Grad Istočno Sarajevo, Trebinje, Nevesinje, Šamac i još neke imaju prosjek veći od 1.451 marku.

U grupi od 1.301 do 1.450 KM su, između ostalih, Bijeljina, Prijedor, Gradiška, Novi Grad, Laktaši, Prnjavor, Derventa, Brod, Modriča, Lopare, Bileća što ukazuje da većina lokalnih zajednica ostaje ispod republičkog prosjeka.

Najniže plate u devet opština

Zanimljivo je da su najniže plate, ispod 1.300 maraka u Tesliću, Kotor Varošu, Kostajnici, Petrovu, Vukosavlju, Jezeru, Donjem Žabaru, Rogatici i Kupresu RS. Većina tih opština i nisu toliko iznenađenje, jer su u pitanju manje, privredno slabije razvijene i demografski oslabljene sredine.

Za razliku od njih, loš prosjek u Tesliću, koji ima banjske kapacitete, i Kotor Varošu, koji zapošljava hiljade radnika u obućarskoj industriji, više pokazuje koliko veća zaposlenost ne znači i dobro plaćen rad.