FOTO: AGENCIJE
Ljudi sve više odgađaju kupovinu: Namještaj namijenjen širokoj potrošnji doživio potpuni fijasko
03.11.2026. | 06:49 Dodaj BL Portal kao Google izvorSlaba potražnja, pad izvoza i sve izraženija konkurencija, prvenstveno iz Kine, dodatno su opteretili domaće proizvođače namještaja, koji se već nekoliko godina suočavaju sa smanjenim obimom poslovanja, a privrednici upozoravaju da je namještaj namijenjen širokoj potrošnji doživio potpuni fijasko.
Kako ističu, kupci sve više odgađaju kupovinu namještaja zbog nepovoljne ekonomske situacije, dok se od proizvođača očekuju ulaganja u nove tehnologije i prilagođavanje tržištu.
U međuvremenu, od 2022. godine do marta ove godine u proizvodnji namještaja izgubljeno je 726 radnih mjesta, a izvoz je za prvih šest mjeseci ove godine, u poređenju sa istim periodom 2023. godine, smanjen za više od 15 odsto, odnosno oko 26 miliona KM.
Pad potražnje i konkurencija guše domaću proizvodnju
Janko Petrović, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije “Petroprojekt” iz Bratunca, ističe da problemi u ovoj industriji traju već nekoliko godina, te da se ne naziru bolja vremena.
“Na to utiče cjelokupna ekonomska situacija u Evropi. Svi koji ne budu tehnološki napredovali moraće da obustave rad i propadnu. Vlada Republike Srpske pomaže koliko je u njenoj moći. Znamo da postoje određene subvencije i podrška za ulaganja u nove tehnologije, ali to nije dovoljno”, rekao je Petrović.
Govoreći o ovogodišnjoj situaciji, navodi da je razgovarao sa kolegama koji proizvode namještaj od manje vrijednih sortimenata i da je kod njih pad potražnje posebno izražen, dok kod skupljeg, odnosno dizajnerskog namještaja, potražnja još postoji.
“U principu, oni koji imaju novca ne gledaju na namještaj namijenjen širokim narodnim masama. S druge strane, prestali su da kupuju jer imaju druge, preče stvari”, istakao je Petrović.
Proizvođači upozoravaju na sve težu situaciju
Da problemi u ovoj grani nisu ograničeni samo na tekuću godinu, upozorava i Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, koji ističe da je pad u drvoprerađivačkom sektoru, a posebno u proizvodnji namještaja, prisutan još od 2022. godine.
Prema njegovim riječima, podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, zabilježen pad fizičkog obima proizvodnje.
“Problem je u tome što od 2022. godine imamo konstantan pad u ovom sektoru, kako u preradi drveta, tako posebno u proizvodnji namještaja. Od 2022. godine do marta ove godine u proizvodnji namještaja izgubljeno je 726 radnih mjesta”, kazao je Andrić za “Nezavisne novine“.
Dodaje da nema podatke o tome koliko je firmi zatvoreno u tom periodu, ali da poređenje izvoznih rezultata pokazuje razmjere problema.
Izvoz namještaja manji za 26 miliona KM
“Kada uporedimo prvih šest mjeseci 2023. i prvih šest mjeseci ove godine, vidimo da je izvoz smanjen za više od 15 odsto, odnosno da je njegova vrijednost manja za oko 26 miliona KM”, naveo je Andrić.
Kao osnovni razlog za takva kretanja izdvaja ekonomsku situaciju u Evropskoj uniji, koja je glavno izvozno tržište domaćih proizvođača.
“Kada nastupi kriza, posljednja stvar na listi prioriteta potrošača jeste kupovina novog namještaja. Prema informacijama proizvođača, kod skupljeg namještaja situacija je nešto bolja, jer ljudi koji imaju novca i dalje ga imaju. Najveći problem imaju proizvođači namještaja srednjeg cjenovnog ranga. Naravno, sve veći uticaj ima i konkurencija, prvenstveno iz Kine”, rekao je Andrić.
Dodaje da nema podatke o tome da li su cijene domaćih proizvođača padale na domaćem i inostranom tržištu, ali da smanjenje izvoza, uzimajući u obzir inflaciju i rast cijena, ukazuje na to da je situacija još nepovoljnija nego što sami podaci pokazuju.
Andrić smatra da se značajniji oporavak ne može očekivati sve dok se ne popravi ekonomska situacija u Evropskoj uniji, s obzirom na to da većina domaćih proizvoda odlazi upravo na to tržište.
“Naš izvoz je u velikoj mjeri oslonjen na tržište Evropske unije. Većina naših proizvoda ide upravo tamo i dok se nešto ne promijeni, teško je očekivati poboljšanje i kod nas”, zaključio je Andrić.
