Lijek za inflaciju izaziva još veće probleme: Povećanje kamatnih stopa građane tjera u ambis

28.07.2023. | 07:50

Ekonomija često liči na medicinu, imate bolest, inflaciju, za koju se po definiciji kao lijek propisuje povećanje kamatnih stopa, ali ako se pretjera može doći do velikih i neželjenih dejstava, koji bi pacijenta mogli gurnuti u bolesničku postelju.

Navodi ovo profesor sa Beogradske bankarske akademije Dejan Erić komentarišući najnovije poteze američkih Federalnih rezervi (FED) i Evropske centralne banke (ECB) koje su ponovo podigle kamatne stope, kako bi tvrdoglavu inflaciju sveli na ciljanih i prihvatljivih dva odsto. Kako kaže Erić, to im donekle i uspijeva jer je inflacija u evrozoni opala sa maksimalnih 10,6 u oktobru prošle godine na 5,5 odsto u junu 2023. ali sada se postavlja pitanje da li je cijena možda previsoka.

Pojašnjava da preveliko povećanje kamatnih stopa ima za posljedicu da novac kao roba postaje skuplji, što utiče na pad tražnje za kreditima, stvarajući velike finansijske probleme privredi. To onda, kako kaže, neminovno dovodi i do pada privrednih aktivnosti. Erić stoga smatra da povećanje kamatnih stopa u dugom roku ne može nikako biti održiva mjera, piše “Glas Srpske“.

Uprkos smanjenju inflacije, američki FED podigao je u srijedu ključnu kamatnu stopu za 0,25 odsto. Odluka o povećanju bila je očekivana, a nakon ovog kamatne stope nalaze se u rasponu od 5,25 do 5,50 odsto, što je najviše u posljednje dvije decenije. Analitičari očekuju da će naredno povećanje uslijediti u septembru ili novembru. Njihovim koracima pošla je i ECB, podižući juče referentnu kamatnu stopu za još 25 baznih poena, na 4,25 odsto. Kamatna stopa na depozite sada iznosi 3,75 odsto, što je najviše u protekle 22 godine. Od početka ciklusa pooštravanja u julu 2022. godine, zvaničnici ECB povećali su kamatne stope za 425 baznih poena, što predstavlja najbrži tempo pooštravanja u njenoj istoriji. Novo povećanje moglo bi biti u septembru ove godine.

Sve više je analitičara, ali i evropskih zvaničnika, zagovornika mekše monetarne politike. Oni upozoravaju da lijek, odnosno podizanje kamatnih stopa ovako agresivno, učestalo i u dugom periodu može da se pokaže kao gore od bolesti. Navode da je recesija u moćnoj Njemačkoj, lokomotivi evropskog razvoja, već počela, na šta ukazuju i zvanični podaci – da je već u dva uzastopna kvartalna došlo do smanjenja bruto domaćeg proizvoda. Ako se to ponovi i u trećem tromjesečju, kako navode ovi analitičari, moglo bi doći do situacije koja se posljednji put dogodila tokom svjetske ekonomske krize iz 2008. godine. Na ovo je nedavno upozorio i šef Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena, Klemens Fust, poručujući da bi bilo mudro da ECB obazrivije donosi odluke o povećanju kamatnih stopa. Naveo je da ekonomski parametri pokazuju da je Njemačka u sve većoj recesiji, ističući da situacija u najvećoj evropskoj ekonomiji postaje sve mračnija.

Banke evrozone već bilježe rekordno nisku potražnju za poslovnim kreditima u drugom kvartalu. Privrednici u EU se sve manje zadužuju, a stručnjaci ukazuju da bi to što ne uzimaju pozajmice za investicije i razvoj moglo biti pogubno za ekonomiju Evrope u narednom periodu. Centralne banke su prijavile i oštriji pad potražnje za kreditima od strane preduzeća više nego što se očekivalo, na najniži nivo u posljednjih 20 godina, pokazalo je kvartalno istraživanje ECB-a. Banke su, takođe, pooštrile i kriterijume, obazrivije su i klijente provlače kroz “sitno sito” prije nego što im odobre pozajmice. Za pad tražnje za kreditima, za koji se očekuje da će se nastaviti i u trećem kvartalu, zaslužan je rast kamatnih stopa, kao i smanjena potreba privrede za finansiranjem investicija. I građani posustaju pod teretom krize pa je zabilježen pad potražnje stanovništva za kreditima. Ovo je direktna posljedica rasta troškova zaduživanja zbog povećanja kamatnih stopa centralnih banaka, koje tako obuzdavaju inflaciju.

Ovi potezi ECB negativno su uticali i na BiH, odnosno domaći bankarski sektor jer su banke pooštrile uslove davanja novih pozajmica, što je onda dovelo i do pada kreditnih aktivnosti, posebno u segmentu – privreda.

Posljedice ovog restriktivnog podizanja kamatnih stopa, prema procjenama analitičara, imaće najjači efekat u narednoj godini. Usporavanje privrede će se nastaviti ili će jednostavno doći do jedne stagnacije i anemičnog rasta, koji jednostavno neće omogućavati da se evropska privreda dalje razvija. Kako ističu ovi eksperti, stope rasta između nula i jedan odsto na godišnjem nivou rasta samo će produbiti aktuelnu krizu u Evropi, koja nije samo ekonomska, već i socijalna.

Ekonomista Nikola Stakić smatra da ovako visoke kamatne stope nije moguće održati dugo, ali i da će vjerovatno biti na tom nivou narednih šest do 12 mjeseci. Ukoliko taj period bude duži, kako je naveo, sve poslije toga će se direktno odraziti na privrednu aktivnost, a ona će povući sa sobom druge makroekonomske probleme, možda i povećanu nezaposlenost, manji raspoloživi dohodak, manju potrošnju.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić mjesecima već upozorava da udžbenički recept koji trenutno koristi EECB, u pokušajima da suzbije sve veću inflaciju, neće dati rezultate bez većih posljedica. Obrazložio je to značajnom asimetrijom u stopama inflacije među članica EU. Kao drugi faktor naveo je veliku asimetriju u stepenu zaduženosti unutar evrozone, koju je do sada tolerisala briselska birokratija, a kao treći, koji je kako je istakao i fundamentalan, to što su se mnoge zemlje našle u ovom elitnom društvu iako im tu nije mjesto. Đukić je mišljenja da je posao u vezi sa suzbijanjem inflacije daleko od završenog te da je inflacija došla i da će ostati dugo.

Prema jednom od posljednjih istraživanja MMF-a, jedan od glavnih krivaca inflacije jesu korporativni profiti, odnosno lov u mutnom što borbu ECB čini gotovo nedjelotvornom. Naravno tu su i geopolitičke igre u vezi sa energentima. Ilustracije radi, cijena sirove nafte ponovo je u konstantnom rastu i nalazi se na tromjesečnom maksimumu. Cijene gasa su skočile za 20 odsto, a očekuje se da i žitarice poskupe za nekih 15 odsto.

Čini se da je američka ekonomija otpornija od evropske te je utisak da će SAD postići meko slijetanje, bez izazivanja veće recesije. Te sreće najvjerovatnije neće biti EU, pogotovo ukoliko ECB ne prihvati strpljiviji pristup u borbi sa tvrdoglavom inflacijom i ne skine nogu sa gasa.

Mjere CBBH

Guverner Centralne banke Senad Softić izjavio je da se tokom ove godine očekuje slabljenje inflatornih pritisaka u BiH, ali da će inflacija i dalje ostati neugodno visoka. Govoreći o pripremama za uvođenje domaće referentne kamatne stope, kaže kako je na ovaj način bankama ostavljena mogućnost izbora koju će stopu koristiti, što ne znači da će biti napušteno ili zabranjeno korištenje euribora. Kao prednost referentne kamatne stope naveo je to što će se kamatne stope na kredite prilagođavati realnoj cijeni novca na domaćem tržištu. Naime, sve dok kamatne stope, koje mogu dobiti na uložene depozite kod banaka, budu niske neće značajnije rasti ni kamatne stope na kredite.