Latinska Amerika kuca na vrata: Meso, šećer i žitarice na udaru uvoza

04.07.2025. | 22:30

Lakši uvoz iz Latinske Amerike negativno će uticati na hrvatske proizvođače mesa, šećera i žitarica, upozorili su u petak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u svom analitičkom prilogu Fokus sedmice.

Okretanje Evropske unije (EU) tržištima Azije i Latinske Amerike i smanjivanje zavisnosti o američkom tržištu, kako su naveli, za hrvatsku privredu nosi značajne izazove, posebno za poljoprivredu i prehrambenu industriju, te sektore proizvodnje mesa, šećera i žitarica.

Prijetnje carinama, uključujući moguću kaznenu carinu od 50 posto na evropsku robu koju bi američki predsjednik Donald Tramp mogao uvesti već 9. jula, potaknule su EU da smanji zavisnost o američkom tržištu te da se okrene Aziji i Latinskoj Americi.

Tako se razmatra pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP), koji okuplja 12 azijsko-pacifičkih zemalja (Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, UK, Vijetnam).

U paralelnom procesu, Evropska komisija (EK) pokušava finalizovati dugotrajne pregovore s blokom Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj), a cilj je osigurati pristup tržištu od gotovo 300 miliona ljudi te ukinuti carine na čak 91 posto evropskog izvoza u te zemlje.

Uz Mercosur, EU je postigla i načelni sporazum s Ukrajinom o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Dogovor uključuje kvote za osjetljive proizvode iz Ukrajine (šećer, jaja, med, kukuruz, perad), dok Ukrajina otvara svoje tržište za svinjetinu, perad i šećer iz EU.

U hrvatskom kontekstu, liberalizacija trgovine sa zemljama Mercosura, istaknuli su iz HUP-a, može imati direktne posljedice.

Naime, sporazum otvara prostor za povećan uvoz osnovnih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje imaju daleko povoljnije uslove proizvodnje.

Hitna ulaganja u hrvatsku poljoprivredu

„Brazilska, argentinska i urugvajska poljoprivreda znatno su konkurentnije zbog veličine, nižih troškova rada, klime i manje regulative. Zabrinutost iskazuju i velike evropske poljoprivredne sile poput Francuske, Njemačke i Poljske.

Ako one ne mogu zaštititi vlastite proizvođače, jasno je da Hrvatska, koja ne može konkurisati ni njima, teško može parirati zemljama Mercosura“, upozoravaju iz HUP-a.

Napominju kako su u sektorima poput mesa, šećera i žitarica negativni efekti za hrvatske proizvođače gotovo izvjesni.

Djelimične prilike, kako su naveli, moguće su u izvozu proizvoda s dodatnom vrijednošću, poput sireva, slastica i pića, no i tu je upitna cjenovna održivost, prenosi Poslovni dnevnik.

„Stoga je nužno da Hrvatska hitno rješava unutrašnje prepreke, u smjeru izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu te njegove konsolidacije, uz snažno poticanje modernizacije i ulaganja u sektor. Bez rasta produktivnosti na svega 32 posto njemačkog prosjeka i konkurentnosti, domaća poljoprivreda ostat će trajno izložena negativnim uticajima ovakvih i sličnih sporazuma“, ističu u HUP-u.

Mišljenja su kako „Hrvatska mora brzo i odlučno djelovati kako bi zaštitila vlastite interese, posebno u poljoprivredi, te osigurala konkurentnu poziciju na novim tržištima“.