Kriminalci presreću poslovnu komunikaciju: Hakeri trgovačkim lancima iz Srpske uzeli pola miliona KM

31.07.2026. | 16:11 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Hakerske prevare u kojima kriminalci presreću poslovnu komunikaciju kompanija i lažnim zahtjevima mijenjaju podatke za uplatu postale su i u BiH dobro poznat oblik privrednog kriminala.

Posljedice se mjere stotinama hiljada, pa i milionima maraka.

Nedavni slučaj u kojem je kompanija “Igman” iz Konjica ostala bez 1,5 miliona KM nikako nije usamljen, pričaju sagovornici CAPITAL-a, koji objašnjavaju da se u posljednje vrijeme dogodilo više takvih situacija u kojima su velike kompanije ostale bez ozbiljnih sredstava, dok su samo rijetki uspjeli da otkriju prevaru prije nego što je novac prebačen.

Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo kaže da se jednoj domaćoj kompaniji koja ostvaruje milionske prihode nedavno dogodila gotovo ista situacija, sa tom razlikom da je neko primijetio nelogičnosti.

Radnik prepoznao pokušaj prevare

Kompanija iz Tešnja je trebalo da uplati više od 400.000 dolara jednoj turskoj firmi, ali je u par sati od slanja fakture do plaćanja stigao e-mail u kojem je partner tražio promjenu računa.

“Poruka je izgledala potpuno autentično, bila je izuzetno uvjerljiva, adresa pošiljaoca gotovo identična originalnoj, a razlika se svodila na jednu jedinu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa. Upravo je ta mala razlika pobudila sumnju zaposlenika, koji je odmah kontaktirao poslovnog partnera i banku, te tako spriječio prevaru vrijednu gotovo milion maraka“, objasnila je Agović Đozo za CAPITAL.

Radi se o Business E-mail Compromise prevari (BEC). Ovaj slučaj, kao “Igman”, pokazuju da sajber kriminalci danas više ne napadaju isključivo računarske sisteme, već prije svega iskorištavaju ljudsko povjerenje.

Umjesto tehnički složenih napada danas oni koriste socijalni inženjering, pažljivo prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim poslovnim partnerima, prate komunikaciju ili je uvjerljivo imitiraju, kako bi naveli zaposlenike da novac uplate na račun pod njihovom kontrolom.

“Zato je veoma važno da nijedna promjena bankovnih podataka ne smije biti prihvaćena isključivo na osnovu e-mail poruke. Sve to mora da se potkrijepi i telefonskim pozivom i direktnim kontaktom sa odgovornom osobom“, kaže Agović Đozo.

Za razliku od klasičnih predstava o hakerskim napadima, cilj ovih prevara nije proboj u bankarski sistem, već kompromitovanje poslovne komunikacije između dvije kompanije i iskorištavanje povjerenja zaposlenih koji odobravaju plaćanja.

Napadač dugo boravi u sistemu

Ovakav primjer pokazuje da nije presudna sofisticiranost napada, već i pažnja zaposlenika. Upravo zato se danas, uz tehničke mjere zaštite, najveći naglasak stavlja na edukaciju zaposlenih i uspostavljanje internih procedura za provjeru promjena u finansijskim transakcijama.

Stručnjak za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakve stvari non-stop dešavaju, ali da se ponekad desi da neki zainteresovani zaposleni primijeti promjenu i na vrijeme spriječi katastrofu.

Petrović navodi da dva velika trgovačka lanca iz Republike Srpske nisu uspjela na vrijeme otkriti prevaru i da su ostala bez više od pola miliona maraka.

“U Konjicu se desila standardna prevara. Firma u Tešnju prošla je bolje jer je neko shvatio da nije sve čisto. Trgovački lanci koji su ostali bez novca to nisu uspjeli da primijete ranije. Najbitnije je znati, a to se često zaboravlja, da je napadač bio dugo prije toga u sistemu ili jedne ili druge firme, da je pratio njihovu prepisku i čekao momenat plaćanja da iskoristi trenutak“, kaže Petrović.

Radilo se o “phishing” napadu u kojem je korištena “man-in-the-middle” situacija, u kojem napadač presreće komunikaciju između dvije strane i predstavlja se svakoj od njih kao legitimni sagovornik.

Krađa se može zaustaviti

“Jedna od te dvije firme je sigurno hakovana, ili ova u BiH ili ona u Turskoj. U momentu plaćanja napadač je znao kada treba da pošalje obavještenje sa lažnim izgovorom da su greškom poslali stari račun ili da imaju novi. To se ne može raditi bez “boravka” u sistemu firme i praćenja njihovog rada“, kaže Petrović.

Kada se transakcija i dogodi, ona se može zaustaviti, a novac vratiti preko nadležnih organa i mehanizama zaštite. Petrović kaže da kriminalci često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Holandiji, gdje je, prema njegovim riječima, moguće otvoriti račun na daljinu.

“Zato se tamo često otvaraju računi sa lažnim dokumentima kupljenim preko darkweba, a novac se izvlači kupovinama preko interneta. Takvih primjera smo imali u protekloj godini. Ovo se može spriječiti ili otkriti blagovremeno ako firma ima bezbjednosne mehanizme, pazi na logovanje, lokacije i slično“, kaže Petrović.

Dodaje da ako se prati logovanje na njihovim serverima, onda se u svakom trenutku zna ako je u sistem pokušao da uđe neko ko nije na poznatoj lokaciji ili koristi VPN koji nije poznat i koji je postavio bezbjednosni tim.

Trend koji bilježe domaći stručnjaci potvrđuju i međunarodna istraživanja.

Globalni indeks organizovanog kriminala za 2025. godinu upozorava da finansijski kriminal danas predstavlja najrasprostranjenije kriminalno tržište u svijetu, pri čemu se među najsofisticiranijim oblicima sajber-omogućenih prevara izričito navode i Business E-mail Compromise (BEC) prevare.

Njihova privlačnost za organizovane kriminalne grupe leži u činjenici da zahtijevaju relativno male troškove, nose nizak rizik otkrivanja, a mogu rezultovati milionskim finansijskim gubicima.