Korona se u sve “petlja”: Spoljnotrgovinska razmjena BiH manja za 15 odsto

09.11.2020. | 13:24

Obim spoljnotrgovinske razmjene BiH od januara do septembra iznosi 20.383.347.000 KM i smanjen je za 3,5 milijarde KM, odnosno 15 odsto, u odnosu isti period prošle godine.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković rekao je danas novinarima u Sarajevu da je izvoz iz BiH u proteklih devet mjeseci iznosio 7.809.942.000 KM, te da je manji za 13 odsto nego u istom periodu lani. Vuković je rekao i da je uvoz u BiH iznosio 12.573.405.000 KM, te da je za 16 odsto manji.

“U martu, aprilu i maju, u mjesecima kada smo bili zatvoreni zbog pandemije virusa korona imali smo otežan promet robe preko granice BiH i tada je pad izvoza bio oko 26 odsto, a pad uvoza više od 28 odsto. Zato možemo reći da sada bilježimo blago poboljšanje”, naveo je Vuković. On je istakao da se oporavak bilježi u metalskom i elektro-sektoru, drvnoj i tekstilnoj industriji.

“Ne možemo reći da smo potpuno zadovoljni, jer će nam za oporavak trebati malo više vremena”, poručio je Vuković, dodajući da je Spoljnotrgovinska komora BiH u vremenu pandemije predložila svim nivoima vlasti u BiH oko 40 mjera, od kojih je 30 usvojeno. On je izrazio uvjerenje da će i u narednom periodu odnos vlasti i privrede biti dobar, te da će rezultati toga biti vidljivi.

“Naš fokus je bio na nesprečavanju uvoza i izvoza. Svjesni smo da su uvoz i izvoz bili usporeni, a razlog za to je što smo imali samo tri međugranična prelaza koji su bili definisani za to”, objasnio je Vuković. On je poručio da se konstantno razgovara sa susjednim zemljama, posebno Srbijom i Hrvatskom, te izrazio uvjerenje da uvoz i izvoz u budućem periodu neće biti usporeni.

“Nastojimo da granične prelaze održimo na svim dijelovima BiH. Da to ne budu, kao što je bilo ranije, samo tri granična prelaza”, rekao je Vuković. On je dodao da ne predviđa zaključavanje BiH.

“Vidjećemo kakve mjere će biti donesene u zavisnosti od epidemiološke situacije, ali one će se najviše odnositi na ugostiteljstvo, skraćivanjem radnog vremena”, rekao je Vuković i dodao da su kod relevantnih tijela vlasti najviše apelovali za pomoć ugostiteljstvu i turizmu, kao i međunarodnom prevozu putnika, jer su ti sektori najviše štete pretrpjeli. Vuković je rekao da se privredi može najviše pomoći kupovinom domaćih proizvoda, te da treba voditi računa i o tržištu EU na koje BiH izvozi više od 70 odsto proizvoda i tržištu zemalja CEFTA.

“Ne smijemo favorizovati domaću robu u odnosu na ono što uvozimo, ali podizanjem svijesti možemo doći u kvalitetnu situaciju. Te proizvode treba brendirati i podići svijest građana”, poručio je Vuković. On je rekao da je nezaposlenost najveća socioekonomska posljedica pandemije, te da je u Federaciji BiH u vrijeme zaključavanja iznosila 6,2 odsto, u Republici Srpskoj 2,5 odsto i Brčko distriktu dva odsto. Vuković je rekao da bi “mini-Šengen” obezbijedio brži promet robe na granicama i da bi u tom smislu bio olakšan i uvoz i izvoz.

Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH rekla je da je pokrivenost uvoza izvozom od januara do septembra ove godine povećana za dva odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ona je navela da je zbog pandemije izazvane virusom korona smanjen izvoz na tržište glavnih trgovinskih partnera, osim na tržište Švajcarske i Turske.

“Smanjen je izvoz u NJemačku više od 80 miliona KM, Hrvatsku 53 miliona, Srbiju 155 miliona, te Italiju 28 miliona KM”, rekla je Hasićeva. Hasićeva je navela da je po obimu razmjene Hrvatska glavni trgovinski partner BiH iz EU, te da obim razmjene iznosi 3,16 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom oko 50 odsto.

On je rekla da BiH nakon EU najviše izvozi u zemlje CEFTA regiona.

“Od ukupnog izvoza 17 odsto se izvozi na tržišta CEFTA. U devet mjeseci tekuće godine ukupan izvoz iz BiH na ovo tržište iznosio je 1,3 milijardu KM i manji je za 15 odsto u odnosu na prošlu godinu”, navela je Hasićeva. Ona je rekla da BiH sa zemljama CEFTA ostvaruje pokrivenost uvoza izvozom 64 odsto, te suficit sa svim zemljama, osim Srbije i Moldavije.