FOTO: ARHIVA
Korist za porodična gazdinstva: Evo gdje završava dio para sa “banjalučkog betona”
10.06.2026. | 08:22
Dok se na jednoj strani Banjaluke grade nove zgrade, poslovni objekti i šire građevinske zone, na drugoj strani isti taj proces bar djelimičmo puni fond iz kojeg će se finansirati obnova njiva, voćnjaka i zapuštenog zemljišta po selima.
Upravo na toj, na prvi pogled paradoksalnoj logici, zasnovan je Program korištenja sredstava prikupljenih od naknada za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, vrijedan 280.000 KM, koji će se naći pred odbornicima Skupštine grada Banjaluka.
Jednostavno rečeno, svaki put kada neko plati naknadu da njivu pretvori u građevinsko zemljište, dio tog novca završava u fondu iz kojeg se kasnije finansira uređenje drugih poljoprivrednih površina. Tako novac od betona završava nazad na zemlji.
Ko i koliko može dobiti
Program nije zamišljen kao pomoć velikim investitorima i poljoprivrednim kompanijama, već prije svega porodičnim gazdinstvima. Čak 80 odsto ukupnog iznosa rezervisano je za komercijalna i nekomercijalna porodična gazdinstva, dok je preostalih 20 odsto namijenjeno privrednim društvima koja se bave poljoprivredom.
Pojedinačni korisnik može dobiti najviše 3.000 KM, odnosno do 60 odsto vrijednosti projekta koji kandiduje. Međutim, novac neće biti moguće dobiti za simbolične ili formalne projekte. Predložene mjere moraju obuhvatiti najmanje pola hektara zemljišta, dok maksimalna površina ne može biti veća od dva hektara.
Poseban akcenat stavljen je na zapuštene i degradirane parcele koje godinama nisu bile u funkciji ili imaju loš kvalitet zemljišta. Predviđene mjere odnose se na poboljšanje plodnosti, melioraciju, zaštitu od erozije i osposobljavanje zemljišta za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju.
Kakva je procedura
Do novca se, ipak, neće dolaziti lako. Prije bilo kakve isplate komisija Centra za razvoj poljoprivrede i sela izlazi na teren, provjerava stvarno stanje parcela i uzima uzorke zemljišta. Tek nakon stručne analize izrađuje se projekat i procjena potrebnih radova.
Kontrola se ne završava ni kada sredstva budu odobrena. Komisija prati realizaciju projekta na terenu, a završnu provjeru vrše gradska inspekcija i Odjeljenje za finansije.
Ukoliko se utvrdi da su sredstva potrošena nenamjenski ili da korisnik nije realizovao predviđene mjere, predviđena je obaveza vraćanja kompletnog iznosa zajedno sa obračunatom bankarskom kamatom.
Koliko će ta politika dati rezultata biće poznato naredne godine, kada Centar za razvoj poljoprivrede i sela bude podnosio izvještaj o tome koliko je zemljišta obnovljeno, koliko je projekata finansirano i kakve je efekte donijelo uloženih 280.000 maraka.
