Koliko zlata još ima na Zemlji i da li ga možemo potpuno iscrpiti?
16.06.2025. | 22:33Iako ga viđamo u obliku nakita, zlatnih poluga ili novčića, rijetko ko se zapita: odakle svo to zlato potiče, koliko ga uopšte ima na našoj planeti i da li ga jednog dana možemo potpuno iscrpiti?
Zlato je težak metal i jedan od rjeđih elemenata na Zemlji, koji je nastao u svemiru prilikom sudara neutronskih zvijezda. Dugi vremenski period se crpi, pa da li polako postaje rijetkost na Zemlji?
Da bismo odgovorili na ova pitanja, najbolje je krenuti od količine zlata koju su ljudi do sada iskopali. Ljudi su tokom istorije iz stijena i rijeka izvukli oko 187.000 metričkih tona zlata, pri čemu se veliki dio današnje proizvodnje koristi za izradu nakita, procjenjuje Američki geološki zavod.
Ova procjena je značajno manja od one koju navodi Svjetski savjet za zlato (World Gold Council), prema kojem je do sada iskopano 216.265 tona zlata – količina koja bi mogla da stane u kocku čija je ivica približno 22 metra. Prema tim podacima, oko 45 odsto zlata je iskorišteno za izradu nakita, 22 odsto se čuva u obliku poluga i kovanica, a 17 odsto se nalazi u rezervama centralnih banaka.
Stručnjaci prave razliku između rezervi – dijelova ležišta koji se mogu ekonomski iskopati, i resursa – ležišta za koja postoji manje geoloških podataka i sigurnosti. Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, koji se oslanja na istraživanja konsultantske kuće Metals Focus:
globalne rezerve zlata iznose oko 54.770 tona
globalni resursi zlata procjenjuju se na oko 132.110 tona.
Većina zlata na Zemlji nije u koncentrisanim ležištima niti je dostupna iznad površine. Mikroskopski tragovi i sitne grumene zlata, koji nisu isplativi za eksploataciju, rasprostranjeni su po cijeloj Zemljinoj kori, posebno u morskoj vodi i magmatskim stijenama, prema podacima Univerziteta Kalifornija. Stručnjaci kažu da je to ipak samo mali dio ukupnog zlata koje se nalazi na Zemlji.
Većina zlata, čak 99 odsto, „zaključana“ je duboko u jezgru planete i prema geolozima, tamo ga ima toliko da bi se čitava Zemlja mogla prekriti slojem zlata debelim 0,5 metara.
Kada se Zemlja formirala, većina zlata koja je bila dostupna potonula je u jezgro planete zbog svoje velike gustine, objašnjavaju geolozi, a piše Lajv sajns.
„Zamislite da se 99,5 odsto Zemljine mase formiralo u vrijeme kada je sve bilo u rastopljenom stanju i moglo da se razdvaja po gustini – pa je tako zlato potonulo u jezgro“, nastavljaju. Preostalih 0,5 odsto zlata stiglo je kasnije, tokom perioda poznatog kao Late Heavy Bombardment, koji se dogodio prije 4,1 do 3,8 milijardi godina, kada je Zemlja bila nemilosrdno „bombardovana“ meteoritima. Upravo tih 0,5 odsto zlata čini količinu koju danas geolozi i rudari otkrivaju u stijenama i rudnim ležištima.
