Ko će stvarno dobiti 13. platu u Srpskoj: Privrednici otkrili ko može da je očekuje FOTO

Nikola Simić | BL Portal

24.06.2026. | 11:57

Priča o uvođenju takozvane 13. plate u Republici Srpskoj već sedmicama pali maštu radnika, ali surova ekonomska realnost na terenu pokazuje da ovaj finansijski podsticaj nikada neće biti dostupan svima.

Kako za BL portal poručuju iz Privredne komore Republike Srpske, dodatnu godišnju nagradu realno mogu očekivati uglavnom zaposleni u kompanijama koje posluju stabilno i ostvaruju odlične poslovne rezultate. Za ostale, 13. plata mogla bi ostati samo nedosanjani san.

U moru rasprava o tome da li je domaća privreda spremna za ovakav korak, iz Privredne komore RS spuštaju loptu na zemlju i objašnjavaju da se tržišne razlike ne mogu izbrisati preko noći.

Gdje pljušte bonusi? IT sektor, finansije i prerađivačka industrija prednjače

„Kroz svakodnevnu komunikaciju sa privrednicima možemo reći da značajan broj kompanija, posebno onih koje posluju stabilno i ostvaruju dobre poslovne rezultate, već koristi različite modele nagrađivanja radnika. To se najčešće odnosi na jednokratne novčane pomoći, bonuse za ostvarene rezultate, regres, nagrade povodom praznika ili druge vidove stimulacije zaposlenih“, navode iz Privredne komore RS za BL portal.

Kada se podvuče crta, ova praksa je najizraženija tamo gdje je i profit najveći. Dodatna primanja zaposlenima najčešće se mogu vidjeti u kompanijama koje imaju razvijene sisteme upravljanja ljudskim resursima, što je prepoznatljivo u prerađivačkoj industriji, IT sektoru, finansijskim i poslovnim uslugama, trgovini, kao i u pojedinim izvozno orijentisanim preduzećima.

„Ipak, treba naglasiti da mogućnost isplate dodatnih primanja prvenstveno zavisi od poslovnih rezultata kompanije, a ne isključivo od sektora kojem pripada. Zbog toga postoje značajne razlike čak i među firmama koje posluju u istoj djelatnosti“, jasni su u Komori.

Pregovori stoje, dogovora još nema

Ideja o neoporezivoj 13. plati potekla je od poslodavaca, a Vlada Republike Srpske ju je prihvatila kao model dobrovoljne stimulacije zaposlenih, a ne kao zakonsku obavezu za sva preduzeća.

Suština prijedloga je da se poslodavcima omogući isplata dodatne godišnje nagrade bez poreza i doprinosa, kako bi kompletan iznos završio na računu radnika. Prema stavu Vlade, država ne treba dekretom da nameće dodatne troškove privredi, već da kroz poreske olakšice podstakne kompanije koje imaju mogućnost da dio ostvarene dobiti podijele sa zaposlenima.

Takav model, prema obrazloženju izvršne vlasti, trebalo bi da smanji praksu isplata „na ruke“, suzbije sivu ekonomiju i pomogne zadržavanju radne snage koja sve češće posao traži van granica Republike Srpske.

Međutim, upravo na pitanju dobrovoljnosti pregovori su zapeli. Dok Vlada i poslodavci zagovaraju model u kojem će odluka o isplati zavisiti od mogućnosti i rezultata svake pojedinačne firme, sindikati insistiraju da dodatna godišnja isplata bude garantovana svim radnicima pod jednakim uslovima.

Zbog toga za sada nema ni konačnog zakonskog rješenja, pa ostaje neizvjesno kada bi eventualni dogovor mogao biti postignut. Istovremeno, Vlada je za zaposlene u javnom sektoru već obezbijedila rast primanja kroz rebalans budžeta, kojim je od avgusta predviđeno povećanje plata za pet odsto.

„Ne govorimo o obavezi, već o dobrovoljnom modelu“

Iz Privredne komore RS otvoreno priznaju da u trenutnim ekonomskim okolnostima jednostavno nije realno očekivati da svaka firma u Srpskoj isplaćuje 13. platu, jer se privreda suočava sa previše različitih izazova i ne posluju svi pod jednakim uslovima. Rješenje se zato ne krije u zakonskom prisiljavanju poslodavaca, već u pametnim olakšicama.

„Privredna komora Republike Srpske smatra da je važno stvoriti zakonski okvir koji će omogućiti poslodavcima da radnike dodatno nagrade kada za to imaju mogućnosti. Ne govorimo o obavezi, već o dobrovoljnom modelu koji bi bio dostupan kompanijama koje ostvaruju pozitivne poslovne rezultate i žele dio dobiti podijeliti sa zaposlenima“, naglašavaju iz ove institucije.

Ključni korak u ovoj misiji leži na državi. Ukoliko bi se usvojilo zakonsko rješenje koje omogućava isplatu dodatne godišnje nagrade bez oporezivanja, profitirali bi i radnici i poslodavci. Zaposleni bi na svoje račune dobili puni iznos nagrade, bez umanjenja kroz poreze i doprinose, dok bi kompanije dobile jeftiniji i efikasniji alat za motivaciju i zadržavanje kvalitetnih radnika.