Kako poslodavci traže radnike? Do posla u Srpskoj najlakše je uz preporuku

Prilikom traženja radnika poslodavci u Srpskoj se najčešće služe ličnim kontaktima i poznanstvima.

Pokazalo je to istraživanje tržišta rada za prošlu i ovu godinu, koje je uradio Zavod za zapošljavanje RS, a u kojem su anketirali 978 poslodavaca.

Na pitanje na koji način traže radnike, firme su mogle odabrati više ponuđenih odgovora, a tu ubedljivo prednjače lični kontakti – čak 73,4 odsto poslodavca pokušaće preko poznanstava da pronađe potreban kadar.

Srđan Gojić trenutno radi zahvaljujući preporuci i smatra da je zapošljavanje preko poznanstva možda i jedini način da se mladi uopšte i zaposle poslije završenog školovanja. Mnogi poslodavci, priča, traže prethodno iskustvo, koje omladina nije imala priliku da stekne.

“Svi bi “gotovog” radnika, a niko ne bi izdvojio vremena da osobu nauči. Takva je situacija bila i u mom slučaju, završio sam fakultet, i nisam imao priliku ni da stažiram, da svoje teoretsko znanje primjenim i da naučim praktični dio struke. Do sada sam radio na osnovu preporuke, van struke, jer da nije bilo nje pitanje je koliko bih dugo bio nezaposlen, i svoju mladost, znanje i želju za radom protraćio čekajući priliku. U slučaju mog poslodavca, zapošljavanje se obavlja uglavnom preko konkursa, ali radije prihvataju preporuke, jer s lošim radnicima već imaju negativna iskustva, a posao je takav da se svakom ni ne može vjerovati”, priča mladić koji je završio Poljoprivredni fakultet.

Istraživanje pokazuje da se poslodavci, njih 40 odsto, na drugom mjestu obraćaju Birou, a potom gledaju u vlastitu bazu kandidata. Nakon toga, firme se okreću oglasima preko sredstava javnog informisanja, svojoj internet stranici, te društvenim mrežama. Najređe se koristi zapošljavanje putem privatnih agencija – u 5,7 odsto slučajeva.

Vlasnik lanca pekara Saša Trivić ističe da lično primjenjuje svaku navedenu metodu, u zavisnosti od kalibra radnika koji traži za svoje objekte.

“Ako mi je potrebna stručnija radna snaga, onda se obratim privatnim agencijama, jer one prije toga već obave razgovore sa svim radnicima i isfiltriraju kandidate, tako da se dobije puno bolji kvalitet, a mi ne gubimo vrijeme na intervuje. Ako su neka, da kažem, jednostavnija radna mjesta, damo oglas ili kontaktiramo Zavod. Naravno da ulogu igra i preporuka, ali mislim da u Banjaluci nema previše onih koji dolaze na preporuku”, govori Trivić, koji je ujedno i predsjednik Unije poslodavaca RS. Problem pronalaska radnika preko Zavoda za zapošljavanje, dodaje on, jeste što se vrlo često ispostavi da ljudi sa evidencije uopšte ne traže posao.

“Zavod je dosta uradio na smanjenju tog broja ljudi, ali neophodno je još smanjiti liste onih koji realno ne traže posao”, smatra Trivić.

Tržište

Sa rezultatima istraživanja, koje kažu da su privatne agencije za zapošljavanje zadnja opcija preduzetnicima, ne slaže se direktor banjalučke agencije Miroslav Vukajlović.

“Privatne agencije su sigurno prva adresa za poslodavca kada je u pitanju promocija konkursa i potraga za radnikom. “Normalni” poslodavci, koji isplaćuju plate, uplaćuju poreze i doprinose i poštuju radnike, najviše se obraćaju agencijama, a najmanje Zavodu za zapošljavanje, jer se pokazalo da su njihove usluge nedovolje za rješavanje problema”, ističe on. Napominje da u Srpskoj, nažalost, nedostaje radnika svih profila, te da poslodavci na sve načine traže potreban kadar, a preporuka je svakako najbolji marketing.

“Logično je za očekivati da se poslodavci, kao prvu reakciju, okreću ličnim preporukama. Ako vjerujete svom saradniku ili poznaniku i od njega tražite preporuku sigurno je velika šansa da ta osoba dobije priliku za rad. Ali, problem modernog poslovanja je što su uslovi koje kandidat treba da ispunjava sve složeniji, a veoma malo ljudi koji daju preporuku ima sposobnost da razumije same zahtjeve posla. Za složenije poslove mi smo vjerovatno prva adresa, jer razumijemo moderne zahtjeve tržišta rada i uslove koje kandidati treba da ispunjavaju”, zaključuje Vukajlović.

U Republici Srpskoj je, zaključno sa 31. martom, bilo zaposleno 275.358 građana. Posljednji podaci sa Biroa kažu da je na evidenciji krajem maja bilo prijavljeno 77.455 ljudi.

Oglasi za posao

Radnik Srđan Gojić mišljenja je da oglasi za posao na portalima i društvenim mrežama više služe za promociju kompanija nego za pronalazak radnika, jer je “takva reklama možda i najefikasnija”.

Mnoge firme, tvrdi, i prije objave konkursa najčešće već znaju koga će zaposliti. Priča kako je i sam za mjesec dana poslao 22 prijave, a povratnu informaciju dobio samo na dvije.

“Ne razumijem da li je stvarno teško odgovoriti osobi koja se prijavila da ne zadovoljava, da osoba više ne očekuje od njih ništa i da nastavi dalje. Ovakvo ponašanje ostavlja dojam neprofezionalizma i neozbiljnosti samog poslodavca i firme. Trenutno imam posao, koji sam dobio zahvaljujuci preporuci, i prethodni isto tako. Vjerujem da je to najčešći način njegovog dobijanja”, kaže Gojić, piše Srpskainfo.

Ostavite komentar: