Jedna bila iz BiH: Ovo je top pet najmoćnijih kompanija SFRJ

05.02.2026. | 21:16

U socijalističkoj Jugoslaviji postojale su kompanije koje nisu samo zapošljavale desetine hiljada ljudi, već su kroz izvozne projekte donosile i značajne devizne prihode.

Pogledajmo pet najvećih industrijskih giganata, čime su se bavili, koliko su ljudi zapošljavali i zbog čega su nestali sa tržišta.

1. Jugoslovenska brodogradilišta – kraljevi brodogradnje

Brodogradilišta u Splitu, Rijeci i Puli bila su simbol industrijskog potencijala Jugoslavije. Proizvodila su putničke, teretne i specijalne brodove, koji su izvoženi u Sjedinjene Američke Države, Zapadnu Evropu i na Bliski istok. Sa 20.000 do 30.000 zaposlenih u pojedinim brodogradilištima, raspolagala su dokovima, montažnim i mašinskim pogonima. Propast je nastupila zbog visokih troškova proizvodnje, zastarjele tehnologije i jačanja konkurencije iz Azije tokom osamdesetih i devedesetih godina.

2. Rade Končar – elektroenergetski gigant

Zagrebačka kompanija Rade Končar proizvodila je električne uređaje, transformatore, industrijsku opremu i električne mašine. Sa 10.000 do 15.000 zaposlenih, imala je fabrike, istraživačke centre i široku distributivnu mrežu. Njeni proizvodi izvoženi su u Istočnu i Zapadnu Evropu, na Bliski istok i u Sovjetski Savez. Do propasti je došlo zbog zastarjele tehnologije, otvaranja tržišta tokom devedesetih godina i privatizacije koja nije uspjela da sačuva raniji obim proizvodnje.

3. Energoinvest – energetski i inženjerski lider

Sarajevski gigant Energoinvest bio je jedan od ključnih izvoznih partnera u Africi, na Bliskom istoku i u Sovjetskom Savezu, realizujući elektroenergetske instalacije i velike infrastrukturne projekte. Sa 20.000 do 25.000 zaposlenih, kompanija je imala projektne kancelarije, montažne kapacitete i proizvodnju opreme. Rat u periodu od 1992. do 1995. godine razorio je proizvodne pogone i tržišta, što je dovelo do rasparčavanja kompanije na manja preduzeća.

4. IMT – snaga poljoprivrede

Industrija mašina i traktora (IMT) iz Beograda proizvodila je traktore, poljoprivredne mašine i industrijsku opremu. Sa 10.000 do 15.000 zaposlenih, raspolagala je fabrikama za montažu, proizvodnju dijelova i istraživačkim laboratorijama. Propast je uslijedila zbog zastarjele proizvodnje, neefikasnog upravljanja i neuspješne privatizacije tokom dvijehiljaditih godina.

5. Prvomajska – tekstilna legenda

Zagrebačka Prvomajska proizvodila je konfekciju, odjeću i uniforme, koje su se tokom sedamdesetih i osamdesetih godina izvozile u Zapadnu Evropu i Sjedinjene Američke Države. Sa 15.000 do 20.000 zaposlenih, imala je fabrike, dizajnerske studije i prodajne salone. Nakon devedesetih godina, otvaranje tržišta i jeftinija azijska konkurencija doveli su do privatizacije i drastičnog smanjenja tržišnog udjela.

Ove kompanije bile su stubovi jugoslovenske ekonomije, zapošljavale desetine hiljada ljudi i donosile značajne devizne prihode kroz izvoz. Njihova propast povezana je sa zastarjelim tehnologijama, liberalizacijom tržišta, privatizacijom i ratovima, ali njihov uticaj na industrijski razvoj Jugoslavije ostaje neizbrisiv.

Dodatak:

Nakon objavljivanja ovog teksta 10. februara dobili smo “Zahtjev za ispravku netačnih navoda” od sljedećeg pravnog subjekta:

KONČAR d.d.

Fallerovo šetalište 22

10000 Zagreb

Hrvatska

 

KONČAR – Elektroindustrija Predstavništvo Mostar, Bosna i Hercegovina

Dr. Ante Starčevića bb, 88000 Mostar

Bosna i Hercegovina

 

U dostavljenom dopisu se navodi sljedeće:

“Poštovani,

obraćamo Vam se sa zahtjevom za objavu ispravka netočnog navoda objavljenog 5. veljače 2026. godine u  tekstu nepoznatog autora na portalu bl-portal.com pod naslovom „Jedna bila iz BiH: Ovo je top pet najmoćnijih kompanija SFRJ“

(poveznica https://www.bl-portal.com/ekonomija/jedna-bila-iz-bih-ovo-je-top-pet-najmocnijih-kompanija-sfrj/).        

Ovim putem reagiramo na sadržaj teksta s ciljem točnog informiranja javnosti te molimo objavu reagiranja na istom ili istovrijednom mjestu te na isti ili istovrijedan način kao što je objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, sukladno Članu 5. i 7. Kodeksa za štampu i medije BiH.

Tvrtku KONČAR, koja je od 1946. do 1990. djelovala pod imenom Rade Končar, a od 1. siječnja 1991. godine djeluje kao dioničko društvo pod imenom KONČAR – Elektroindustrija, netočno se i zlonamjerno naslovom spornog teksta opisuje kao tvrtku koja je došla „do propasti“.  

Također, u nastavku teksta pod podnaslovom „Rade Končar – elektroenergetski gigant“ netočno se i zlonamjerno navodi da je „do propasti došlo zbog zastarjele tehnologije, otvaranja tržišta tijekom devedesetih godina i privatizacije koja nije uspjela sačuvati raniji obim proizvodnje“.

Točno je da je KONČAR danas jedna od vodećih industrijskih i tehnoloških tvrtki u široj regiji i neosporni regionalni lider u elektroenergetici, urbanoj mobilnosti, obnovljivim izvorima energije te digitalnim rješenjima i platformama, a sve navedeno potkrepljuju i javno dostupni podatci. Činjenicu da je KONČAR danas financijski snažniji, globalno konkurentniji i tehnološki sposobniji nego ikada ranije prvenstveno potvrđuju financijska ostvarenja i snažan tržišni položaj na nekima od najzahtjevnijih i najkompetitivnijih tržišta svijeta.

Primjerice, poslovna 2024. za KONČAR je bila peta uzastopna godina s rekordnim ostvarenjima u svim ključnim financijskim područjima, a posebno se ističe po važnim razvojnim iskoracima i strateškim suradnjama. U 2024. godini KONČAR je ostvario konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od preko milijardu eura, pri čemu je zabilježen rast od 18,1% u odnosu na prethodnu godinu. Ključan pokazatelj za nastavak uspješnog trenda pritom je predstavljala knjiga narudžbi, backlog, koja je s 31. prosincem 2024. premašila iznos od dvije milijarde eura i bila je veća za 43% u odnosu na stanje na početku 2024. godine. Nadalje, u prošloj godini ugovoreni su novi poslovi u ukupnom iznosu od 1.667,4 milijuna eura, što predstavlja rast za 357,3 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. Položaj jednog od najkonkurentnijih regionalnih izvoznika pritom je potvrdio udio izvoza od preko 70% u ukupnim prihodima od prodaje, dok je izvještajna neto dobit ostvarena u iznosu od 163,3 milijuna eura, što je za čak 92,4 milijuna više od ostvarenog u 2023. godini. Usporedbe radi, KONČAR je u svom bivšem sustavu za vrijeme SFRJ najuspješniju izvoznu godinu zabilježio 1985., kada je u izvozu zabilježen prihod od 121 milijun eura, dok su prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnom tržištu u 2024. godini dosegnuli 742,2 milijuna eura.

Stope uvjerljivog rasta u svim segmentima poslovanja nastavljene su i 2025. godini, pri čemu treći kvartal u 2025. godini predstavlja 23. uzastopno tromjesečje u kojem KONČAR bilježi daljnji rast. Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga Grupe KONČAR već su se u prvih devet mjeseci 2025. približili iznosu od milijarde eura (914,2 milijuna eura). Vrijednost knjige narudžbi je do kraja rujna 2025. dosegnula visokih 2,32 milijarde eura, dok je neto dobit iznosila 167,6 milijuna eura i bila je veća za 51 milijun eura ili 43,7% u odnosu na prvih devet mjeseci iz 2024. godine.

S prisutnošću na više od 140 tržišta diljem svijeta i navedenim udjelom izvoza u ukupnim prihodima od preko 70%, KONČAR je danas najveći hrvatski neto izvoznik. Tvrtka je do kraja rujna prošle godine ostvarila prihode na izvoznim tržištima od 645,9 milijuna eura, što predstavlja udio od 70,6% ostvarenih prihoda u promatranom razdoblju. Važno je istaknuti kako su do završetka trećeg kvartala prošle godine ostvareni prihodi bili povećani na svim promatranim izvoznim tržištima u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, a najznačajniji rast u apsolutnom iznosu ponovno je ostvaren na tržištu Europske unije, gdje je KONČAR povećao izvoz za gotovo 60 milijuna eura ili 15%. Izvoz u zemlje EU-a ostvaren je u iznosu od 458,8 milijuna eura i čini udio od ¾ ukupnog izvoza Grupe KONČAR. Izvozno najznačajnija tržišta za KONČAR predstavljaju Njemačka, Švedska, Nizozemska i Norveška na koja tvrtka isporučuje proizvode, rješenja i usluge za kapitalne nacionalne projekte od iznimne strateške važnosti za elektroenergetsku infrastrukturu.

Važan rast od 102,4% u odnosu na prvih devet mjeseci iz 2024. godine zabilježen je i na tržištu Amerike i Australije. Strateški smjer osiguranja lokalnog prisustva na tržištu SAD-a potvrđen je značajnim uspjehom u prosincu 2025., kada je potpisan ugovor s američkom tvrtkom Sanmina Corporation, tvrtkom s Fortune 500 liste i vodećim pružateljem integriranih proizvodnih rješenja za najbrže rastuće segmente globalnog tržišta usluga elektroničke proizvodnje (EMS). Riječ je o ugovoru o zajedničkom razvoju prilagođenog transformatora srednjeg napona te istraživanju dodatnih mogućnosti suradnje u cilju podrške planovima rasta KONČARA na američkom tržištu. U sklopu Ugovora planirana je izgradnja nove, suvremene tvornice u Houstonu, Texas, usmjerene na potrebe američkog energetskog tržišta. Tvornica će proizvoditi širok raspon visokokvalitetnih energetskih proizvoda, uključujući transformatore za distribuciju srednjeg napona, mjerne transformatore i sklopnu opremu. Početak proizvodnje očekuje se 2027. godine, uz već osigurane početne ugovore s kupcima.

Također, KONČAR je tijekom 2025. realizirao značajan broj pripremnih aktivnosti za jačanje položaja na Bliskom istoku, konkretno u Saudijskoj Arabiji. U 2026. i godinama koje slijede internacionalizacija poslovanja i snažniji iskorak na globalnom tržištu predstavljat će glavne strateške odrednice poslovanja Grupe KONČAR. U skladu s time, očekuje se ozbiljno jačanje položaja uz još konkurentniji nastup sa suvremenim i digitaliziranim portfeljem proizvoda, rješenja i usluga za energetski, transportni i industrijski sektor.

Nadalje, s više od 6.000 zaposlenih Grupa KONČAR predstavlja jednog od najvećih, a prema posljednjim istraživanjima tržišta rada i jednog od najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca. Zahvaljujući povijesnoj transformaciji poslovanja i provedenim strateškim investicijama u znanstvene i proizvodne kapacitete, ljude, infrastrukturu i tehnološke inovacije te dokazanim referencama na najzahtjevnijim svjetskim tržištima, KONČAR danas pripada krugu najrelevantnijih europskih proizvođača za provedbu ciljeva zelene tranzicije, što ga ujedno čini jednim od najuspješnijih tranzicijskih primjera na području bivše države. Važan iskorak KONČAR je postigao i preuzimanjem tvrtke Dalekovod, čime je osigurana vrlo važna sinergija između dviju iskusnih izvozno orijentiranih kompanija, koje aktivno sudjeluju na nekima od najvažnijih strateških energetskih projekata u zemljama članicama Europske unije. Zahvaljujući vrhunskim referencama, združenim znanjima i kompetencijama, trenutnoj snažnoj prisutnosti na vrlo zahtjevnim europskim tržištima i globalno rastućoj potrebi za revitalizacijom elektroenergetske mreže, Grupa KONČAR ima još istaknutiju ulogu na europskoj, ali i svjetskoj karti. Brojnim sličnim akvizicijama u području inženjeringa i digitalnih rješenja KONČAR je posljednjih godina osigurao kompetencije i pristup novim tržištima te sukladno tomu značajan organski i anorganski rast.

Tijekom sljedeće tri godine KONČAR planira realizirati strateške investicije od 550 milijuna eura u proširenje proizvodnih i znanstvenih kapaciteta, kupnju i razvoj opreme, energetsku učinkovitost i dodatni profesionalni razvoj zaposlenika te podizanje kvalitete njihovih uvjeta. Neprekidna ulaganja, trend rasta ugovorenosti i ostali sjajni pokazatelji nisu ostali nezamijećeni ni od investicijske javnosti, s obzirom na to da je tržišna kapitalizacija KONČARA na kraju rujna 2025. godine iznosila 1,66 milijardi eura i bila je veća za 76,3% od tržišne kapitalizacije na dan 30. rujna 2024. godine. Štoviše, KONČAR pripada krugu od samo nekoliko kompanija na Zagrebačkoj burzi čija vrijednost dionica prelazi milijardu eura, a taj je iznos u 2026. premašio i dvije milijarde eura. Točnije, tržišna kapitalizacija KONČARA na dan 9. veljače 2026. iznosi 2,11 milijardi eura, dok cijena dionice iznosi 820 eura.

KONČAR je primjer uspješno provedene privatizacije koja je započela 1993. godine prodajom dionica zaposlenicima, a Zakonom o privatizaciji 1997. godine Hrvatski fond za privatizaciju prenio je dionice na državne institucije i investicijske fondove. Danas KONČAR ima stabilnu i diverzificiranu vlasničku strukturu u kojoj Kapitalni fond te obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi imaju najznačajniji udio.

Nastavno na netočnu tvrdnju usmjerenu na „zastarjele tehnologije“, važno je napomenuti kako KONČAR zahvaljujući velikom broju visokoobrazovanih stručnjaka, koji čine trećinu ukupnog kadra i među sobom broje više od 50 doktora znanosti, neprekidno stvara prepoznate i dokazane inovacije te predvodi u globalnim tehnološkim trendovima. KONČAR u svom portfelju nudi brojne sofisticirane proizvode i usluge u područjima proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, urbane mobilnosti i infrastrukture te digitalnih rješenja i platformi. Jedan od oglednih primjera za to je i činjenica da KONČAREV baterijski vlak, koji je pušten u promet prošle godine, trenutno predstavlja jedini takav proizvod u komercijalnoj upotrebi u Europi, a istovremeno je riječ o jednom od prvih proizvoda te vrste u čitavom svijetu. Također, KONČAR je u prosincu 2025. godine sklopio 125 milijuna eura vrijedan sporazum s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske za razvoj i proizvodnju sustava protudronske zaštite. Riječ je o jednom od najvećih ugovora u povijesti tvrtke koji obuhvaća dva stacionarna sustava za zaštitu vojne kritične infrastrukture i dva mobilna sustava, a u sklopu kojeg KONČAR nastupa kao sistem integrator cjelokupnog rješenja i proizvođač dijela rješenja.

Naposljetku, zahvaljujući globalnoj prepoznatljivosti po neprekidnom razvoju i postavljanju tehnoloških trendova u specifičnim industrijskim nišama, UNESCO je, kao jedinu hrvatsku kompaniju, za svog službenog partnera za globalnu kampanju povodom Svjetskog dana inženjerstva za 2025. godinu odabrao upravo KONČAR.

Slijedom navedenoga, molimo objavu ovog reagiranja te demantija sukladno Članu 5. i 7. Kodeksa za štampu i medije BiH.  

S poštovanjem,

Grupa KONČAR”