Jasne procjene! Njemačkoj potrebno 800.000 radnika, kako će BiH sačuvati radnu snagu?

15.07.2025. | 21:23

Procjene govore da će Njemačkoj do 2028. godine nedostajati gotovo 800.000 radnika, što bi moglo izazvati novi talas iseljavanja iz BiH.

Dok dio sagovornika Nezavisnih upozorava da bi to moglo dodatno oslabiti domaće tržište rada, drugi smatraju da situacija ipak nije tako dramatična.

Ipak, svi se slažu u jednom, BiH mora hitno riješiti pitanje radne snage.

Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog savjeta BiH, podsjeća da Njemačka već godinama iskazuje snažnu potražnju za radnom snagom, što direktno utiče i na BiH.

“Od 2021. godine vidimo konstantan rast odlazaka radnika iz BiH. To je trend koji je teško zaustaviti. Možemo ga donekle ublažiti, ali, nažalost, domaće vlasti gotovo ništa ne rade na tom pitanju”, rekao je Smailbegović.

Kako je objasnio, iako će određeni broj radnika i dalje odlaziti, domaće tržište rada mora pronaći balans. U suprotnom, BiH će se suočiti s ozbiljnim manjkom radne snage.

“Ako se granice ne otvore za dolazak stranih radnika, ostaćemo bez radne snage. Potražnja za radnicima kod nas je ogromna, a ako se ovaj trend odlazaka nastavi, iz godine u godinu ćemo imati sve veće potrebe za uvozom radne snage”, upozorio je Smailbegović.

Ističe da se domaća radna snaga iscrpljuje i da BiH već sada mora da se osloni na strance.

“Ove godine dobili smo kvotu za nešto više od 7.000 radnih dozvola za strane radnike. Još uvijek nam problem predstavljaju procedure za dobijanje svih dozvola za zapošljavanje stranih radnika, tako da mi intenzivno radimo na tome da pokušamo pojednostaviti te procedure i ukoliko uspijemo tu da napravimo pomak, onda će nam sadašnje kvote biti premale”, kazao je Smailbegović.

Sa druge strane Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da ne očekuje značajniji odlazak radne snage iz RS u Njemačku, uprkos najavama o velikoj potražnji za radnicima u toj zemlji.

“Mislim da to neće posebno uticati na naše tržište rada. Čak je prisutan i trend povratka radnika iz inostranstva”, kazao je Trivić.

Dodaje da će i Republici Srpskoj u narednim godinama nedostajati radnika, ali ne zbog odlazaka, već zato što domaći radnici nerado prihvataju pojedine poslove.

“Zbog toga ćemo biti prinuđeni da uvozimo radnu snagu. Naši poslodavci su to prepoznali i trude se da zadrže radnike, tako da već sada vidimo, po mom mišljenju, trend zaustavljanja odlazaka radne snage”, poručio je Trivić.

Ekonomista Igor Gavran upozorava da bi se prognoze o nedostatku radne snage u Njemačkoj mogle pokazati manje izvjesnim nego što se trenutno čini, s obzirom na stanje u njihovoj privredi.

“Pitanje je koliko će se te procjene uopšte ostvariti, jer njemačka ekonomija nije u najboljoj formi. Osim najava ulaganja u namjensku industriju, nema ozbiljnijih pokazatelja oporavka. Naprotiv, pojavljuju se novi rizici, prijete im carine za izvoz u SAD, a neki od njihovih najjačih sektora, poput automobilske industrije, zaostaju i postaju nekonkurentni u odnosu na kineske”, istakao je Gavran.

Ipak, dodaje da će, ukoliko se i dio tih potreba za radnicima ostvari, to predstavljati dodatni podsticaj za iseljavanje iz BiH.

“Postoje dva ključna načina da se taj trend zaustavi. Prvi je da pokušamo privući ulaganja iz Njemačke kako bi njihove kompanije otvarale radna mjesta ovdje, ako im ponudimo sličan kvalitet uz niže troškove. Drugi je da se poboljšaju plate, uslovi rada i kvalitet života u BiH, kako bi Njemačka postala manje atraktivna destinacija”, naglasio je Gavran i dodao da nije naročito optimističan ni za jednu ni za drugu opciju, ali ističe da su obje moguće.

Podsjetimo, istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta (IW) pokazalo je da će, prema procjenama, do 2028. godine u Njemačkoj ostati nepopunjeno oko 768.000 radnih mjesta zbog nedostatka dovoljno kvalifikovanih radnika. Za 2024. godinu ta brojka iznosi 487.000, što ukazuje na značajan rast problema.

U narednim godinama veliki broj radnika će otići u penziju, a ukoliko država ne pronađe rješenje za ovaj manjak, to će imati sve veći uticaj na svakodnevni život građana, upozorio je Jurek Tideman, autor studije.

Najveći pad broja kvalifikovanih radnika očekuje se u metaloprerađivačkoj industriji, gdje bi do 2028. godine moglo nestati oko 161.200 stručnjaka.

S ciljem rješavanja ovog problema, studija preporučuje širenje profesionalnog usmjeravanja u školama, povećanje podsticaja za dugoročnije ostajanje u radnom odnosu, te olakšavanje dolaska kvalifikovanih radnika iz inostranstva u većem obimu.