Izvoz gljiva sve veći

BiH je u prva četiri mjeseca ove godine na inostrano tržište plasirala gljive u iznosu 5,8 miliona maraka što je tri puta više u odnosu na vrijednost uvezenih tih šumskih plodova.

Spoljnotrgovinska razmjena šumskih plodova jedna je od rijetkih gdje BiH bilježi suficit, što potvrđuje podatak da su od januara do kraja aprila uvezene gljive vrijedne 1,8 miliona KM.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH u ukupnom izvozu dominiraju sušene jestive gljive sa oko 95 odsto učešća, na plasman smrznutih gljiva odnosi se 3,7 odsto, a preostali procenat od ukupnog iznosa odnosi se na izvoz svježih gljiva.

Podaci komore pokazuju da u prva četiri mjeseca nije bilo spoljnotrgovinske razmjene šampinjona, niti konzerviranih gljiva.

– Ključna izvozna tržišta sušenih jestivih gljiva su Švajcarska, Njemačka, Francuska, Italija i Danska, dok se smrznute gljive uglavnom plasiraju na tržište Slovenije, Italije i Poljske – naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Nemanja Vasić kaže za “Glas Srpske” da je svaki izvoz dragocjen.

– Treba da iskoristimo prirodna bogatstva koja imamo, a gljive kao prirodni šumski resurs su poprilično iskorišćene. Poznato je da je BiH uz Bugarsku jedna od rijetkih zemalja koja ima zdrave šumske gljive specifičnog ukusa. Zanimljivo je da Italija kupuje šleper naših gljiva pa ih miješa sa nekim drugim, odnosno sa našim gljivama popravljaju kvalitet ostalih gljiva – istakao je Vasić.

Dodao je da se sakupljanjem šumskih plodova pretežno bavi seosko stanovništvo u BiH koje na taj način nadopunjuje kućni budžet. Vasić kaže da to što izvoza i uvoza šampinjona u prva četiri mjeseca nije uopšte bilo, ne treba da čudi, jer vještački uzgojene šampinjone imaju i drugi, a zdrave i kvalitetne šumske gljive rijetkost su u zemljama u svijetu.

Vlasnik jednog zvorničkog preduzeća za otkup ljekovitog bilja i šumskih plodova Mladen Mijatović kaže za “Glas Srpske” da godišnje u prosjeku otkupi oko 600 tona šumskih gljiva.

– Interesovanje za sakupljanje šumskih gljiva je ogromno, a posljednjih nekoliko godina i cijena je solidna i kreće se i do osam maraka po kilogramu svježih gljiva prve klase – rekao je Mijatović, dodavši da najviše otkupljuju smrčak, vrganj, lisičarke i crnu trubu.

Govoreći o plasmanu gljiva, Mijatović ističe da otkupljene gljive prerađuju u skladu sa željama kupaca iz zapadne Evrope.

– Prerađujemo gljive u skladu sa željama kupca, sušimo, zamrzavamo ili siječemo – pojasnio je Mijatović.

 Vrganji

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH najveći pad u izvozu gljiva bilježe vrganji.

Podaci pokazuju da su od januara do kraja aprila ove godine izvezeni vrganji u vrijednosti od svega 4.228 maraka, dok je u istom periodu lani plasman tih gljiva u inostranstvo bio “težak “ 71.941 KM.

Izvor: Glas Srpske

Ostavite komentar: