Izvoz gljiva iz BiH 17 puta nadmašio uvoz

Izvoz gljiva iz Bosne i Hercegovine u prvih devet mjeseci količinski je nadmašio uvoz oko 17 puta, a vrijednosno za čak 26 puta.

Kako kažu stručnjaci, najveći razlozi tome su bogatstvo gljivom kojom raspolaže BiH, ali i slaba konzumacija gljiva domaćeg stanovništva.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je ukupno 24.622 kilograma gljiva u vrijednosti od 170.533,87 KM.

“U prvih devet mjeseci ove godine ukupno je izvezeno 428.274,56 kilograma vrijednosti 4.539.202,51 KM”, pokazuju podaci UIO.

Ipak, iako obiman, izvoz je smanjen u odnosu na prošlu godinu, kada je za devet mjeseci ukupno izvezeno 530.076,39 kilograma vrijednosti 7.865.927,98 KM. U UIO BiH su pojasnili da je riječ o izvozu svježe ili rashlađene gljive, te smrznute ili privremeno konzervirane.

Edin Zukan, vlasnik i direktor firme “Frutti Funghi” iz Visokog, kaže da je BiH zdrava sredina i zemlja, te da imamo izuzetno dobra područja za gljivu. Zato i ne čudi njeno obilje.

“Gljive se uglavnom izvoze u zemlje EU, poput Italije, Slovenije, Austrije, Francuske, Švicarske, Nizozemske i drugih. Trenutno, na jesen, najviše idu vrganj, lisičarka, crna truba, ježevka i slično, ali uglavnom vrganj”, rekao je Zukan te pojasnio da cijena varira od potražnje, odnosno opterećenosti tržišta.

“Prošle godine svuda je bila suša, a mi smo imali idealne uslove u BiH, tako da je maltene gljiva bilo samo kod nas, pa se za kilogram vrganja plaćalo 20 do 25 KM, a ove godine gljiva je svagdje rodila pa je i ponuda veća, te se cijena sad kreće od 10 do 12 KM”, pojasnio je Zukan.

Na smanjen izvoz ove godine, kaže Zukan, nije uticala panedmija virusa korona, nego je razlog što gljive kod nas nisu bile finalizirane za EU tržište, te se nalaze na lagerima. “Gljive je ove godine bilo u velikim količinama i u drugim zemljama, tako da nismo jedini koji su je imali. Moje mišljenje je da je bilo pretrpano proljeće i ljeto gljivom, pa su uglavnom zamrzavane. Firme nisu uspjele da prerade i očiste gljive jer su količine bile velike. Mislim da će izvoz u narednom periodu biti pojačan s obzirom na to da je roba ostala na lagerima”, smatra Zukan. Dodao je da se dosta gljivara suočava sa problemima u vezi s novom zakonskom regulativom prilikom izvoza, jer pri davanju sertifikata procedura duže traje u Sarajevu nego u Banjaluci. Stoga su gljivari s područja Sarajeva prinuđeni da idu u Banjaluku i rade nalaze, jer svježa gljiva ne može da čeka procedure. Treba da ide odmah u izvoz kako ne bi propadala.

Dejan Milaković, vlasnik i direktor preduzeća “Gljiva komerc” iz Verića, kod Banjaluke, ističe da se gljiva dosta slabije uvozi u BiH, jer je domaće stanovištvo slabo konzumira.

“To je malo skuplji proizvod i nju više preferiraju stranci da jedu”, kaže Milaković, dodajući da domaće stanovništvo više voli da jede meso, prenose Nezavisne novine.

“Imali smo veliki rod gljiva sredinom avgusta i firme koje rade u BiH su išle u njihovo zamrzavanje, te je veliki dio na zalihama. Razlog smanjenju izvoza je i to što je u zemljama regiona poput Rumunije, Bugarske bio dosta veliki rod”, kaže Milaković.

Smatra da je i pandemija korona virusa na neki način uticala na smanjenje izvoza, najviše iz razloga što u zapadnim zemljama nisu radili restorani, pa je bila smanjena potrošnja u inostranstvu.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da je BiH bogata gljivom te da imamo geografske i klimatske uslove za proizvodnju, a pored toga i tradiciju, odnosno naviku bavljenja gljivama.

“Takozvano gljivarenje je prisutno u našem narodu, imamo praksu da ubiremo te plodove i da vodimo računa o tome, za razliku od brojnih evropskih naroda, koji su to sve sveli na priču o tartufima. Mi imamo daleko veću raznovrsnost kada su u pitanju gljive”, kaže Radivojac.

On ističe da je uvoz gljiva kod nas nizak, jer smo u takvom cjenovnom rangu da nam iz inostranstva ne mogu konkurisati.

“Proizvodnja gljiva je ovdje jeftina, ne zahtijeva mnogo ulaganja, a već tradicionalno lokalno stanovništvo solidno poznaje tu oblast, te se i rekrativno bave potragom za gljivama”, kaže Radivojac.

 

 



Ostavite komentar: