Izvoz bio loš: Srbija uvezla cvijeća vrijednog 42,3 miliona evra
02.03.2026. | 19:02Vrijednost spoljnotrgovinske razmjene cvijeća i drugog ukrasnog bilja u prošloj godini u Srbiji iznosila je 49 miliona evra, od čega je vrijednost izvoza bila 6,7 miliona evra, a uvoza 42,3 miliona evra, saopštila je danas, 2. marta Privredna komora Srbije (PKS).
Kako navode, u odnosu na 2024. kada je ukupna razmjena bila 43 miliona evra, primjetan je rast, ali i produbljivanje deficita.
Gdje je najviše izvezlo cvijeća
Prema podacima PKS-a, najznačajnije izvozno tržište cvijeća i ukrasnog bilja je EU sa 59 odsto udjela, zatim zemlje CEFTA sa 21 odsto i Carinska unija (Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan) sa 14 odsto.
U prošloj godini iz Srbije je u zemlje EU izvezeno cvijeća i ukrasnog bilja u vrijednosti od 3,93 miliona evra, od čega najviše u Nizozemsku, Poljsku, Hrvatsku i Njemačku, dok je u zemlje CEFTA regiona vrijednost izvoza bila 1,43 miliona evra i to najviše živog cvijeća.
PKS ističe da uprkos rastu proizvodnje i izvoza, Srbija i dalje značajno uvozi cvijeće, a najznačajnije uvozno tržište je EU sa 78 odsto udela.
U Srbiji najvažnija proizvodnja ruža
Podaci pokazuju i da je u Srbiji najvažnija proizvodnja ruža i ukupan izvoz tog cvijeća u 2024. godini iznosio je 2,5 miliona evra, a u prošloj godini je povećan na 3,4 miliona evra.
Srbija je u 2024. uvezla ruže u vrijednosti od 7,04 miliona evra, a u 2025. godini za 7,95 miliona evra.
Predstavnica Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS-a Danica Mićanović rekla je da trend potrošnje cvijeća u svijetu i Srbiji u usponu, precizirajući da potrošnja raste po godišnjoj stopi od oko osam odsto, uz promet od preko 30 milijardi evra na svetskom i oko 49 miliona evra na domaćem tržištu.
“U protekle četiri godine uvoz cveća i ukrasnog bilja je značajnije povećan od izvoza, pa je deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni porastao”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, udio proizvodnje cvijeća i ukrasnog bilja je simboličan u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni agrara Srbije, ali je evidentno povećanje površina uz intenziviranje proizvodnje.
Profitabilna proizvodnja
“Cvećarstvo, kao specifičan vid poljoprivredne proizvodnje i ozbiljan činilac u privrednom sistemu zemlje, treba da postane profitabilna proizvodna grana, a u tom smislu, neophodno je udruživanje proizvođača”, kazala je Mićanović.
Ona ističe i da su podsticaji države evidentni, ali da su neophodne nove inicijative, kao i rad na povećanju površina, umrežavanju i jačanju proizvođača.
Dodaje i da je važno primjenjivati svjetska dostignuća u tehnologiji gajenja, kao i aktivnije učešće članova Grupacije proizvođača cvijeća i ukrasnog bilja PKS u svim aktivnostima koje imaju cilj unapređenje poslovnog ambijenta i zakonske regulative, podizanje konkurentnosti proizvoda i usluga u ovoj oblasti.
Kolika su početna ulaganja u proizvodnji cvijeća
U saopštenju PKS-a se navodi i da je Ljubomir Jelić iz rasadnika “Jelić” iz Ravnog Sela rekao da je za prosječno domaćinstvo koje bi se bavilo ovim poslom potreban plastenički prostor od najmanje 500 kvadrata, da su neophodna početna ulaganja od 20.000 evra, kao i širok asortiman cvijeća kako bi prodaja krenula.
On je naglasio i da se uloženo obično vrati za devet meseci.
“Onaj ko želi da se bavi cvećarstvom mora, pored ljubavi prema cveću, biti dobro upućen u sve aspekte proizvodnje i gajenja, jer se svaka greška skupo plaća”, rekao je Jelić i dodao da bi proizvođačima značilo da se ova profitabilna oblast dodatno osnaži podrškom proizvodnji i izvozu, prenosi Tanjug.
