Izvođači radova naišli na prepreku: Šta koči radove na trasi koridora 5C kod Doboja?

18.12.2025. | 07:30

U Republici Srpskoj u toku su radovi na nekoliko lokacija s ciljem proširenja mreže autoputeva, ali poslovi ne idu po planiranoj dinamici, između ostalog, na trasi koridora 5C jer su izvođači naišli na nepredviđenu prepreku i to u tunelu.

Takozvani transevropski koridor 5C predstavlja glavnu transportnu rutu u BiH od sjevera ka jugu. Povezuje Budimpeštu (Mađarska) sa jadranskom lukom Ploče (Hrvatska).

U BiH dužina koridora je oko 335 kilometara, a dio planirane sekcije koja prolazi kroz Srpsku iznosi oko 46,6 kilometara i radi se o tri dionice na osnovu dostupnog opisa projekta.

Na probleme je nedavno ukazao vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Radovan Višković, a odnose se na tunel “Putnikovo brdo” na drugoj dionici koridora, poznatoj kao dobojska obilaznica koja upravo zbog velikog broja objekata, tunela, mostova i složenih geoloških uslova važi za najzahtjevniju na cijelom koridoru kroz Republiku Srpsku.

Navodeći da je izvođač radova “Integral inženjering” naišao na geološki problem, nije iznosio više detalja, osim da nije bila predviđena ta vrsta materijala kao i da se nije očekivala po projektu prije deset i više godina, a na osnovu kojeg se i ušlo u ove radove.

Drugi problem na ovoj trasi je što tunel dijelom prelazi i entitetsku granicu i ulazi u FBiH, a za taj dio nije dobijena građevinska dozvola, ne krijući da će to sve produžiti rokove za završetak izgradnje objekata.

To su za “Glas Srpske” potvrdili i u “Autoputevima Srpske”.

Problemi u izvođenju radova su nastali zbog izuzetno nepovoljne geološke slike terena na lokaciji tunela “Putnikovo brdo 1” koji su, kako su naveli u pisanom odgovoru, uzrokovali nepovoljne uticaje na stabilnost tunela.

– To se naročito odnosi na slijeganje tla, promjenjivi nivo podzemnih voda te međusobni uticaj jedne tunelske cijevi na drugu. Velika geološka raznolikost na malom prostoru dovela je do uticaja koji se u propisanom obimu prethodnih hidrogeoloških i geotehničkih istraživanja nisu mogli predvidjeti – tvrde u “Autoputevima Srpske”.

Nova projektantska rješenja i preporuke su kao glavni cilj postavili utvrđivanje uzroka pojava deformacija u tunelima. Uspostavljen je i stroži režim dodatnih ispitivanja i stalni hidrogeološki i geotehnički monitoring.

– Na osnovu dobijenih rezultata projektant je predložio nova tehnička rješenja te na osnovu njih izvođač radova prilagodio i promijenio tehnologiju i metodologiju izvođenja radova u skladu sa promjenjivim uslovima na terenu – navode nadležni.

I pored svega toga i dalje je, priznaju, nepoznato kada će sve biti završeno.

– S obzirom na to da su pojedina ispitivanja i detaljne analize novih tehničkih rješenja u toku, a posebno nemogućnost uticaja na zakonsku regulativu u FBiH, zbog koje nije izdata građevinska dozvola za dio radova na teritoriji FBiH, u ovom momentu nije moguće odrediti tačnu dinamiku i rok završetka preostalih radova – poručeno je iz tog republičkog javnog preduzeća.

Prva dionica na koridoru 5C od petlje Tovira do petlje Kostajnica u saobraćaj je zvanično puštena 30. avgusta 2022. Projekat je finansiran  kreditima EBRD-a od 70 miliona evra i grantom EU od oko 15 miliona evra.

Istorija

Prvi planovi za izgradnju autoputa kroz BiH, kao dio transevropskog kopnenog koridora, započeti su kasnih sedamdesetih godina prošlog vijeka. Trasa koridora definisana je 1981. godine i nakon širokih javnih konsultacija formalno je odobrena kao dio Prostornog plana BiH iz 1982. godine.

Dionice  koridora  kroz Srpsku

* petlja Rudanka (Kostajnica) – petlja Johovac (Tovira)

(dužina 6,1 kilometar)

* Obilaznica oko Doboja, dionica Rudanka – “Putnikovo brdo 2” (dužina 5,3 kilometra)

* dionica Tovira (Johovac) – Vukosavlje (dužina 36 kilometara)

Presjek tunela

“Putnikovo brdo 1” – dužine 1.595 metara

“Putnikovo brdo 2” – (dužine 700 metara, od čega je 580 metara unutar granica RS