Između niskih otkupnih cijena i uvoza: Mljekari iz Srpske nezadovoljni, kriza će potrajati mjesecima

19.02.2026. | 07:11

Iako je bilo u planu da se u utorak održi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi poslanici razmatrali informaciju o stanju u sektoru mljekarstva i poljoprivrede, to nije dobilo podršku skupštinske većine tokom glasanja o usvajanju dnevnog reda, što su mljekari iz RS dočekali sa neodobravanjem.

Kako je rečeno prije sjednice, ovo je bio očekivan potez, jer su u međuvremenu mljekari postigli dogovor, pa je zaključeno da posebna sjednica više nije potrebna.

Opozicija smatra da su mljekari ucijenjeni

Predstavnici opozicije smatraju da su mljekari pristali na kompromis s Vladom Srpske, jer su ucijenjeni od strane uvoznog mljekarskog lobija, te da su prisiljeni da odustanu od svojih zahtjeva, dok Srđan Mazalica, predstavnik Kluba SNSD-a, tvrdi da je opozicija ovu tačku dnevnog reda sazvala nepripremljena, te da su iznijeli niz netačnih podataka, kao i da dio mjera koje su predložili nije nadležnost Vlade.

Kako je tom prilikom kazala Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, oni su s poljoprivrednicima postigli dogovor o podsticajima na 30 feninga po litru mlijeka i 500 maraka po grlu, te da će on vrijediti do kraja marta, kada će se ponovo sjesti sa poljoprivrednicima da bi se sagledala situacija.

Da mljekari nisu tražili ništa nerealno, već samo razgovor, razumijevanje i konkretna rješenja za probleme koji direktno ugrožavaju opstanak proizvodnje i budućnost sela, smatra Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

“Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o stanju u mljekarstvu trajala je svega nekoliko minuta, jer rasprave nije ni bilo. Skupštinska većina, predvođena SNSD-om, odbila je da podrži dnevni red i time uskratila priliku da se čuje glas ljudi koji svojim radom hrane našu Republiku i održavaju život na selu”, napisao je Stanivuković na društvenim mrežama.

Naveo je i da ignorisanje problema nije politika, već bježanje od odgovornosti.

Kriza se nastavlja

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, potvrđuje da je bilo najava da se neće održati posebna sjednica.

“Samim tim, vjerovatno će ova kriza potrajati, najmanje do ljeta, ali ja vjerujem da će to biti i tokom cijele godine, jer se ne može tako brzo stabilizovati stanje u mljekarstvu. Dodatan problem može biti i to što kriza dolazi i u Federaciju BiH, ugrožen je otkup, a ako se tako nastavi, posljedice će biti velike, jer dosta ljudi egzistira kroz mljekarstvo”, ističe Arsenić.

Kako kaže, oni u prošlom mjesecu nisu imali kontinuitet u vezi sa isplatom podrške kroz litar mlijeka te se nada da će se ovaj mjesec sve vratiti u kakvu-takvu normalu.

“Mi čekamo na ta sredstava, jer proljeće stiže, a potrebe su velike, te očekujemo i realizaciju kapitalnih investicija i podrške koja se tiče isplate po muznom grlu i za junice”, dodaje on.

Poslanici nemaju veze sa proizvodnjom mlijeka

Vladimir Usorac, mljekar iz Prnjavora, navodi da narodni poslanici nemaju veze sa proizvodnjom mlijeka i svih drugih proizvoda koji se proizvode na ovim prostorima. “Da imaju veze, oni bi bar raspravljali o ovoj temi. Oni samo idu za Evropskom unijom i viču: ‘Nećemo u EU’, a sve njihove zahtjeve izvršavaju. Mazalica kaže oni su se dogovorili sa Vladom, a da li je Mazalica bio na toj Vladi kad su se oni dogovarali ili je to njemu neko prepričao. Šta smo se mi to dogovorili i o čemu sa Vladom? Da nam dignu premiju za dva feninga! Pa premija u FBiH je veća od 50 feninga, što je skoro duplo više. Šta da se dogovaramo kad je takvo stanje”, ističe Usorac za “Nezavisne novine“.

Poručuje da su sela prazna te da država bez seljaka nije održiva država.

Lani prikupljeno oko 104 tone sirovog mlijeka

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2025. godini mljekare su prikupile ukupno 104.030 tona sirovog kravljeg mlijeka, što je za 6,2 odsto veća količina u odnosu na količinu mlijeka prikupljenu tokom 2024. godine.

“Od toga je 103.780 tona mlijeka otkupljeno od poljoprivrednih gazdinstava sa područja Republike Srpske, što je za 6,1 odsto veća količina u odnosu na prethodnu godinu”, stoji u izvještaju Zavoda.