IRB predstavila servis: Na jednom mjestu svi grantovi s donacijama za privrednike

30.09.2022. | 11:55

Investiciona razvojna banka (IRB) predstavila je danas veb servis za grantove posvećene privredi i lokalnim zajednicama, a gdje će biti objavljeni javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava.

Dražen Vrhovac, v.d. direktora Investicione razvojne banke, je istakao da su imali mnogo sastanaka sa privrednicima koji su im prenijeli kako je teško dobiti informacije o svim javnim pozivima koje dodjeljuju domaći donatori te iz evropskih pristupnih fondova, zbog čega su se odlučili da urade bazu podataka i da IRB bude klasični servis za privrednike i lokalne zajednice.

“Mi prikupljamo podatke svih javnih poziva, a u okviru ove baze podatake nalazi se mailing lista na koju de mogu prijaviti svi privrednici i lokalne zajednice, ostaviti mail, na koji će im automatski dolaziti sva obavještenja o novom javnom pozivu za donatorska sredstva”, rekao je Vrhovac te dodao da se stavljaju na raspolaganje i kod apliciranja i izrade projekata kojima bi privrednici mogli aplicirati na donatorska sredstva.

Mirko Bošnjak, direktor Sektora za međunarodnu saradnju IRB RS, istakao je da je njihova ideja da omoguće laku pretragu, i da omogući potencijalnom aplikantu da izabere djelatnost iz koje dolazi, a nakon toga im se prikažu svi aktuelni javni pozivi.

“Smatramo da smo ovom servisu dali posebnu kvalitetu jer imamo sekciju ‘napomena’, gdje želimo dati osvrt na javni poziv. Mi dajemo mogućnost aplikantima da se prijave na mailing listu, da odaberu svoju djelatnost i da odrede svoju formu, ali i da stupe u kontakt sa nama”, rekao je Bošnjak.

Dodaje da im je namjera da aplikantima pojasne uslove finansiranja.

“Namjera je da u narednom periodu izradimo bazu svih projekata, i to sa jedinicama lokalne samouprave kao ozbiljnim projektnim aplikantima, koje imaju potencijale “, zaključio je Bošnjak. Predstavljani su i rezultati rada IRB-e zaključno sa 30. septembrom.

S tim u vezi, IRB je plasirala tri milijarde KM, od toga 2,4 milijarde na kreditnoj osnovi, 650 miliona KM na emisije hartije od vrijednosti i 5,1 milion KM na bespovratnoj osnovi putem finansijskog mehanizma.