Eksplozivan rast uvoza iz SAD promijenio odnos snaga: BiH ušla u deficit od 35,8 miliona KM


16.11.2026. | 18:04 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Robna razmjena BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama ove godine prešla je iz suficita u deficit od 35,8 miliona KM, nakon što je vrijednost uvoza, predvođena enormnim rastom nabavki eksplozivnih materija, skočila za 92,1 odsto, dok je izvoz, usljed prepolovljenih isporuka oružja i municije, pao za 32,7 odsto.

Uvoz iz SAD skočio 92 odsto, izvoz pao za trećinu

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, vrijednost robe uvezene iz SAD od januara do oktobra dostigla je 137,6 miliona KM, što je rast od 92,1 odsto u odnosu na isti period lani, kada je uvoz iznosio 71,6 miliona KM. Zanimljivo je da je, uprkos gotovo udvostručenoj vrijednosti, masa uvezene robe smanjena za 5,2 odsto, sa 12,45 na 11,81 milion kilograma.

Uvoz iz SAD:

137,6 miliona KM – vrijednost uvoza ove godine.
71,6 miliona KM – vrijednost uvoza u istom periodu lani.
11,81 milion kilograma – količina uvezene robe ove godine.
12,45 miliona kilograma – količina uvezene robe lani.

Izvoz u SAD:

101,8 miliona KM – izvoz ove godine.
151,3 miliona KM – izvoz u istom periodu lani.
19,6 odsto – pad izvoza posmatranog po količini.
38,7 miliona KM – manja vrijednost izvoza oružja i municije.

Ključni razlog za takav nesklad nalazi se u naglom skoku nabavke eksploziva, pirotehničkih proizvoda, šibica i zapaljivih preparata.

Uvoz ove robe porastao je više od 700 puta, sa prošlogodišnjih 89.870 KM i svega 91 kilogram, na 63,2 miliona KM, čineći gotovo polovinu ukupne vrijednosti uvoza iz Amerike. S druge strane, izvoz iz BiH na američko tržište pao je za 32,7 odsto, sa 151,3 na 101,8 miliona KM, dok je količinski smanjen za 19,6 odsto. Najveći udarac pretrpio je sektor namjenske industrije, odnosno izvoz oružja i municije, koji je smanjen sa 71,8 na 33,1 milion KM, što je pad od 38,7 miliona KM ili 53,9 odsto.

Ristić: Pad izvoza povezan sa Trampovim carinama

Većinski vlasnik Tehničkog remonta Bratunac (TRB) Slavenko Ristić smatra da je pad izvoza u najvećoj mjeri povezan sa carinama koje je uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, ocjenjujući da je riječ o privremenom poremećaju koji bi u narednim mjesecima trebalo da bude prevaziđen.

– Smatram da je to u direktnoj vezi sa carinama koje je uvela Trampova administracija. Znamo da je to bilo 30 odsto i da takvi uslovi nisu realni. Mislim da je ovo trenutna situacija i da će se u narednih nekoliko mjeseci promijeniti, te da će izvoz municije na američko tržište ponovo biti nastavljen u obimu i tempu na koji su kompanije iz FBiH ranije navikle – rekao je Ristić za “Glas”.

On je podsjetio da su proizvođači iz FBiH već dugi niz godina prisutni na američkom tržištu, dok je TRB to tržište počeo da osvaja tek nedavno, ističući da očekuje povećanje izvoza iz ove kompanije.

– Ove godine već isporučujemo municiju, prije svega palebnu, mehaničku i elektronsku, i upravo tim proizvodima osvajamo američko tržište – naveo je Ristić.

Kada je riječ o tradicionalnom izvozu naoružanja i vojne opreme u SAD, Ristić je ukazao na značaj malokalibarske municije i kapisli koje su godinama činile veliki dio izvoza domaćih proizvođača.

– U kontinuitetu se u Ameriku izvozila prije svega malokalibarska municija, posebno iz “Igmana”, kalibra 7,62 puta 39 i drugih kalibara, dok je “Gineks” izvozio kapisle, bez kojih se municija ne može kompletirati. Prema mojim saznanjima, više od 60 do 70 odsto proizvodnje pojedinih kompanija ranije je odlazilo na američko tržište – rekao je Ristić.

On je dodao da su i u TRB-u prinuđeni da određene komponente nabavljaju na različitim tržištima, ali da očekuje stabilizaciju snabdijevanja, ističući da domaći proizvođači istovremeno povećavaju proizvodne kapacitete.

Gavran: Problemi su i u domaćoj namjenskoj industriji

Drugačiji pogled na uzroke promjena u robnoj razmjeni sa SAD ima ekonomista Igor Gavran, koji smatra da je pad izvoza bio očekivan, ali da je nagli rast uvoza daleko iznenađujući i da je upravo on dodatno doprinio prelasku iz suficita u deficit.

– Iako je pad izvoza bio očekivan, rast uvoza definitivno nije. Statistički su i pad izvoza i rast uvoza doveli do deficita, ali rast uvoza je mnogo šokantniji – ocijenio je Gavran.

On smatra da su američke carine, koje su naknadno poništene, bile jedan od ključnih razloga smanjenja izvoza, ali da probleme ne treba posmatrati isključivo kroz spoljnotrgovinske uslove.

– One su sigurno ključni uzrok pada izvoza, ali i problemi u radu namjenske industrije, koja zbog lošeg upravljanja, prije svega u FBiH, ima mnogo problema čak i u idealnim okolnostima. Nadam se da će unutrašnji problemi biti prevaziđeni i da će se izvoz vratiti na raniji nivo, pa i povećati, ali ova godina je u tom smislu uveliko izgubljena – rekao je Gavran.

On smatra da je riječ o nabavkama za potrebe domaće namjenske industrije, a kao moguće razloge za uvoz iz SAD navodi učešće američke kompanije u kapitalu jednog od domaćih proizvođača i povoljniji carinski tretman pri izvozu na američko tržište.

– Ne možemo ozbiljnu namjensku industriju graditi na uvozu komponenti koje bismo morali sami proizvoditi. Jedino trajno rješenje je razvoj vlastite proizvodnje – poručio je Gavran, piše Glas