EBRD upozorava: Trgovinske barijere prijete stabilnosti
25.09.2025. | 19:17Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je prognozu ekonomskog rasta za 2025. godinu na 3,1 posto, što je prvi očekivani rast u više od godinu dana.
Ipak, u najnovijem izvještaju upozorava da će efekti trgovinskih tarifa, rastućeg javnog duga i produženih ratnih sukoba negativno uticati na rast u 2026. godini.
Izvještaj obuhvata ekonomije u istočnoj Evropi, Centralnoj Aziji, Bliskom istoku i Africi, pri čemu se bilježi sve izraženija razlika u učinku između zemalja istočne Evrope i ostalih regija. Najnovija prognoza ne uključuje najnovije članice EBRD-a, Irak i šest zemalja podsaharske Afrike, uključujući Nigeriju, Keniju i Ganu, iako su prvi put uključene u druge dijelove izvještaja.
Glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik izjavila je za Reuters da izvještaj pokazuje “priču o višestrukim tačkama pritiska i divergenciji u učinku između istočne Evrope i ostalih regija u kojima djelujemo.”
Prema Javorcik, rastući javni dug, ponovno jačanje inflacije, produženi ratovi i trgovinske barijere prijete svim ekonomijama u okviru EBRD-a. Iako su američki uvozi iz tih zemalja porasli u prvoj polovini godine, taj rast je bio koncentriran u prvom kvartalu, prije nego što su tarife stupile na snagu.
“U budućnosti ćemo vidjeti kako tarife počinju gristi”, upozorila je.
Zemlje istočne Evrope, uključujući Poljsku, Mađarsku i Rumuniju, suočavaju se s pritiskom da smanje javnu potrošnju, dok se za zemlje Centralne Azije, podsaharske Afrike i Tursku predviđa brži rast.
Međutim, Javorcik je upozorila da se troškovi servisiranja duga kao udio u BDP-u povećavaju u većini zemalja, što baca sumnju na dugoročnu održivost javnih finansija.
“Došlo je do promjene mišljenja kreatora politika širom svijeta, koji sada djeluju kao da održivost duga više nije briga, kao da su svi zaboravili nedavno iskustvo Grčke”, rekla je.
Javorcik je istakla da je javni dug u zemljama EBRD-a “vrlo visok”, približno na nivou iz 1990. godine, dok troškovi servisiranja tog duga postaju značajna stavka u budžetima.
U ekstremnim slučajevima, poput Egipta, troškovi servisiranja duga iznose oko 14 posto BDP-a, dok su u Mađarskoj oko četiri posto, a u Poljskoj dva posto.
Inflacija je takođe ponovo u porastu, dosegnuvši prosječnih 6,4 posto u regijama EBRD-a u julu 2025. Iako je to znatno ispod vrhunca iz 2022. godine (17,5 posto), iznad je očekivanja EBRD-a i sve više podstaknuta potražnjom, što odražava ekspanzivne fiskalne politike.
EBRD je dodatno smanjio prognozu rasta za Ukrajinu u 2025. godini, zbog iscrpljujućeg rata s Rusijom koji ulazi u četvrtu godinu, slabog uroda i sve izraženijeg nedostatka radne snage.
Ruska ekonomija takođe ulazi u izazovan period, upozorila je Javorcik, s opterećenim javnim finansijama i sve strožim ograničenjima na izvoz nafte i gasa, prenosi Fena.
