Direktor “Dojče banke” upozorio: Nesposobna za reforme Njemačka postaje “bolesnik Evrope”

23.09.2023. | 11:45

NJemačka će postati “bolesnik Evrope” ako se hitno ne pozabavi svojim strukturalnim problemima, upozorio je izvršni direktor “Dojče banke” Kristijan Zeving, piše britanski “Telegraf”.

On je rekao da su problemi u četvrtoj po veličini svjetskoj ekonomiji dobro poznati i da su takvi godinama.

On je kao probleme istakao visoke i nepredvidive troškove energije, spore brzine interneta u mnogim regionima i zastarjele željezničke mreže. “Zaostaci u digitalizaciji, birokratija i nedostatak kvalifikovanih radnika takođe usporavaju rast”, rekao je on.

Listi navodi da su dani kada je glavni izvršni direktor “Dojče banke” mogao ostatku svijeta držati predavanja o tajnama njemačkog privrednog modela, izgrađenog na briljantnom inženjerstvu, nezaustavljivoj izvoznoj mašineriji i glatkom konsenzusu između sindikata i menadžera, odavno prošlost.

“Dojče banka” se oduvijek smatrala stubom ekonomije i njemački je bankar, naravno, potpuno u pravu, ali je problem u tome, kako tvrdi “Telegraf”, u onome što nije rekao.

List navodi da se njemački sistem pokazao nesposobnim da identifikuje ključni uzrok katastrofalnog stanja – vlastito užasavajuće donošenje odluka i političku kulturu. Sve dok to ne učini, zemlja neće biti sposobna za radikalnu reformu koja joj je prijeko potrebna.

Usporedo s bogatstvom NJemačke, raslo je i bogatstvo “Dojče banke”, koja je sada potpuno kolabirala i samo je sjena onoga što je bila prije. “NJena tržišna vrijednost sada je čak 70 odsto manja nego što je bila na svom vrhuncu i vrijedi tek trećinu Francuskog “BNP Pariba”, piše list.

List navodi da je NJemačka, nakon što se oslanjala na jeftinu energiju i kineski ekonomski procvat, zapela u spirali jada.

NJemačka je prošle godine zapala u recesiju, a očekuje se da će se proizvodnja ponovno smanjiti ove zime, što je čini zemljom s najgorim rezultatima u G7. Proizvodnja je još samo 0,2 odsto veća od nivoa prije pandemije.

“Izvršni direktor `Dojče banke` je ispravno rekao da su se njegovi sunarodnici predugo držali `ideje da će se privreda nastaviti razvijati sama od sebe` i da se ne mora učiniti mnogo da bi se postigao uspjeh, ali nisu uočili suštinski problem”, piše list.

Zamjena moćne njemačke marke s daleko slabijim evrom značila je da je njena valuta dramatično potcijenjena, što joj je omogućilo stvaranje ogromnih trgovinskih viškova i dominaciju u širokom rasponu industrija u kojima se inače ne bi mogla takmičiti.

Takođe, Berlin je imao pristup nečem što se činilo kao beskonačna zaliha jeftinog ruskog gasa, što je zemlji omogućilo da nastavi s teškom industrijom gladnom energije – velika fabrika BASF-a u Ludgvigshafenu koristi otprilike onoliko gasa koliko i cijela Švajcarska.

Splet svih ovih okolnosti stvorio je iluziju trajnog prosperiteta koja je NJemačkoj tokom ere Angele Merkel omogućila da ostatku svijeta samodopadno drži predavanja o briljantnosti svog konsenzualnog modela, dok je gomilala trgovinske suficite kao da će potrajati zauvijek.

Međutim, sreći je tu kraj, piše list, dodajući da je rat u Ukrajini isključio ruski gas, a s obzirom na smiješnu odluku da zatvori svoje nuklearne elektrane, NJemačka je uspjela izbjeći nestanak struje samo plaćajući astronomske cijene za energiju na globalnom tržištu.

Fabrike se već zatvaraju jer ne mogu sebi da priušte struju.

U međuvremenu, NJemačka se nije uspjela digitalizovati pa je, recimo, faks još uvijek svakodnevni dio opreme u administraciji.

List navodi da je NJemačka nekako uspjela podbaciti jadnije i od Britanije kada je u pitanju modernizacija infrastrukture, pa su u tom smislu aerodromi poseban problem.

Takođe, njemački politički sistem zasnovan je na konsenzusu, na koaliciji, pa se, makar zasad, ne može progurati radikalna promjena i modernizacija koja je zemlji potrebna. Čak i prema turobnim standardima svojih evropskih kolega, NJemačka se čini nesposobnom za reforme.

Moguće je da će se NJemačka jednog dana reformisati, piše list, dodajući da je to još uvijek bogata zemlja, s visokokvalifikovanom radnom snagom, ogromnim tehničkim talentom i velikom prisutnošću na globalnim tržištima.

Ali prije nego što se to dogodi, biće potrebna radikalna revizija političkog sistema i razbijanje centrizma koji dominira unutrašnjom raspravom. “Međutim, na vidiku je trenutno jako malo znakova koji bi mogli naslutiti tako nešto u skorijoj budućnosti”, piše list.