Direktor “Bechtela” o Južnoj interkonekciji: Želimo projekat, ali je politička situacija u BiH komplikovana
06.02.2026. | 11:52Džastin Siberel, direktor američke građevinske firme Bechtel za regione i vladina pitanja, govorio je o Južnoj interkonekciji na panelu posvećenom zapadnom Balkanu u organizaciji Atlanskog savjeta u Vašingtonu.
Siberel je rekao da bi taj projekat omogućio BiH da preko terminala za tekući gas na Krku u Hrvatskoj uveze gas koji nije ruski.
Siberel je rekao da je to projekt koji podržava američka administracija, i naglasio je da su ga podržali i prva administracija Donalda Trampa, i administracija Džoa Bajdena, kao i druga Trampova administracija.
“Mi smo analizirali projekat, mislimo da je jako interesantan, nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu, i mi mislimo da je to projekt koji se definitivno može finansirati, jer se radi o projektu koji će generisati prihod. Dakle, finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći, i na koji način će oni ići naprijed. Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Čini se da namjera postoji, ali je komplikovano. Mi još nismo imali privilegiju da radimo u BiH, radili smo u zemljama okolo, ovo bi bio sjajan projekt da počnemo, ali vidjećemo”, rekao je on.
Na prethodnom panelu, na kojem je učestvovala Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, je rekla da je i Srpska zainteresovana za američke investicije.
“SAD konačno po prvi put ikad imaju ekonomski pristup jer žele implementirati ekonomske projekte, i to ne samo u Federaciji jer trenutno govore o drugom entitetu, koji je Federacija u kojem će se projekt Južne konekcije implementirati, ali na drugoj strani i to je jedna od mojih tema o kojima razgovaram s predstavnicima američkih institucija, da vidimo šta od toga možemo ponoviti i u RS jer smo zainteresovani da imamo američke investitore. Razgovaramo o mnogo područja kao što su infrastruktura i energija, i rekla bih da sam optimista”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je uslov za saradnju to da američka administracija prema svima pristupa pošteno, da ne nameće rješenja, ne uvodi sankcije i ne favorizuje jednu stranu. Takođe je naglasila da će ostanak RS u BiH ovisiti i od toga da li će biti omogućeno narodima u BiH da se dogovaraju, a ne da, kako je rekla, neimenovani stranac, misleći na OHR, nameće rješenja koja nisu demokratska i stvar dogovora.
