Digitalni evro: Projekt budućnosti koji je već pregazilo vrijeme

24.12.2025. | 18:45

Digitalni evro neće zamijeniti gotovinu, već će je dopunjavati, ističu u HNB-u. Posebno je važno naglasiti da digitalni evro neće biti depozitni novac, odnosno da se u njemu neće moći štedjeti. Uz to, i dalje će biti dostupna druga privatna elektronska sredstva plaćanja koja su sada u upotrebi.

Za kompanije će digitalni evro predstavljati dodatni kanal naplate, uz bolje uslove i niže troškove zahvaljujući javnoj infrastrukturi. Kada je riječ o prednostima za kompanije, trgovci bi mogli ostvariti povoljnije uslove u pregovorima s pružaocima platnih usluga, jer bi, pored njihovih platnih instrumenata, imali i alternativnu mogućnost korišćenja uvijek dostupne javne infrastrukture digitalnog evra.

Uteg bankama

Rastom internet trgovine i ulaskom kartica u pametne telefone, kartična plaćanja snažno rastu. Tokom prošle godine, u 645 miliona nacionalnih transakcija karticama izdatim u Hrvatskoj za kupovinu robe i usluga potrošeno je nešto manje od 18 milijardi evra. U odnosu na 2023. godinu, broj transakcija veći je za 9,4 odsto, dok je njihova vrijednost porasla za 15,4 odsto. Iako je primjetan rast digitalnih plaćanja, potražnja za gotovinom i dalje je snažna u svim starosnim grupama, tvrde u HNB-u.

Kao dobar pokazatelj navodi se vrijednost podignutog novca na bankomatima. Prošle godine podignuto je 14,1 milijarda evra kroz 93 miliona transakcija. Broj transakcija ostao je približno isti kao i 2023. godine, dok je vrijednost isplaćenog novca porasla za više od 14 odsto. Međutim, rukovanje gotovinom bankama je oduvijek predstavljalo značajan troškovni teret. Stoga upravo u tome treba tražiti jedan od motiva ECB-a za uvođenje digitalnog evra, odnosno podsticanje bezgotovinskih plaćanja.

U Hrvatskoj udruženju banaka (HUB) ističu da ne raspolažu konsolidovanim, javno dostupnim podacima o tačnom iznosu troškova rukovanja gotovinom, ali potvrđuju da je riječ o jednom od najvećih operativnih troškova u bankarskom poslovanju.

“Ti troškovi obuhvataju širok spektar aktivnosti, od logistike i transporta gotovine, obrade, sortiranja i skladištenja, do održavanja mreže bankomata, bezbjednosnih sistema, upravljanja rizikom i regulatornih zahtjeva povezanih s gotovinskim poslovanjem”, navode u HUB-u.

Mnogo izazova

Banke u Hrvatskoj i Evropskoj uniji pažljivo prate razvoj projekta kako bi se na vrijeme prilagodile i omogućile nesmetano korišćenje digitalnog evra, „ako i kada bude uveden“, ističu u domaćem udruženju banaka.

“Ključne prednosti koje ECB ističe uključuju mogućnost povećanja efikasnosti platnog prometa, podsticanje inovacija u finansijskom sektoru i jačanje međunarodne uloge evra. Istovremeno, projekat nosi i brojne izazove, prije svega u pogledu tehničkih rješenja, zaštite privatnosti korisnika i očuvanja finansijske stabilnosti. Pitanje privatnosti jedno je od najvažnijih u dosadašnjim planovima ECB-a, a digitalni evro trebalo bi da ima i tzv. „offline“ funkcionalnost, koja dodatno podiže nivo privatnosti i otpornosti sistema”, navode u HUB-u.

Kada je riječ o privatnosti, u HNB-u napominju da ECB i nacionalne centralne banke ne bi utvrđivale identitet korisnika na osnovu plaćanja digitalnim evrom. Kod vanmrežnih plaćanja, lični podaci povezani s transakcijom bili bi dostupni isključivo platiocu i primaocu plaćanja. Ipak, po pitanju privatnosti postoje značajna neslaganja između ECB-a i Evropskog parlamenta (prije svega izvjestioca Fernanda Navarreta), Savjeta ministara, pa i Evropske komisije.

Sporovi postoje i oko ograničenja iznosa koji će građani moći da drže u digitalnom evru, monopola ECB-a nad upravljanjem sistemom, kao i dostupnosti vanmrežnog plaćanja. Pronalaženje kompromisnog rješenja vjerovatno će produžiti razvoj digitalnog evra. Jedan od argumenata ECB-a za njegovo uvođenje, kao bezgotovinskog platnog sistema, jeste jačanje monetarnog suvereniteta i smanjenje zavisnosti od privatnih kartičnih procesora koji nijesu iz Evrope – prije svega američkih giganata Visa i Mastercard.

Nikola Škorić, suosnivač i direktor kripto-mjenjačnice Electrocoin, ističe da rukovodstvo ECB-a jasno naglašava da digitalni evro nije zamišljen kao konkurencija Visi i Mastercardu, već kao njihova alternativa.

“U planovima ECB-a ne nalazimo tvrdnje da će ovaj instrument biti brži, jeftiniji ili bezbjedniji od postojećih rješenja. To je, uostalom, realističan pristup. Kompleksan i dugotrajan proces odlučivanja unutar struktura EU teško može rezultirati konkurentnim proizvodom”, kaže Škorić.

Za šest mjeseci – kriptoevro

On dodaje da digitalni evro, osim kao alternativa Visi i Mastercardu, nastaje i kao odgovor na stablecoine (vrstu kriptovaluta čija je vrijednost vezana za stabilniju imovinu, poput tradicionalnih valuta – dolara ili evra), iza kojih stoje neke od najprofitabilnijih kompanija u SAD-u.

“Digitalni evro dolazi prekasno da bi im konkurisao, zbog čega je deset velikih evropskih banaka osnovalo konzorcij koji planira izdavanje sopstvenog stablecoina, svojevrsnog kriptoevra. On bi trebalo da uđe u upotrebu za šest mjeseci, znatno prije digitalnog evra. I Electrocoin, zajedno s partnerima, radi na projektu stablecoina. Ovakvi poduhvati ključni su za monetarni suverenitet evropske platne industrije i sprječavanje dodatne dolarizacije”, kaže Škorić.

Neven Vidaković, ekonomista i član Uprave kompanije Escont Partners, navodi da nije ni protivnik ni zagovornik digitalnog evra, ali da mu nije jasno koje bi konkretne koristi taj projekat donio. Prije svega, smatra kontradiktornim samo definisanje digitalnog evra kao „digitalne gotovine“, jer gotovina može biti samo jedna. U videu objavljenom na YouTubeu naveo je da bi primjerenije rješenje bilo osnivanje evropske kartičarske kuće. Na pitanje zašto evropske banke to već nijesu učinile, Vidaković za Lider kaže da nije upoznat s njihovim poslovnim planovima.

“Očigledan odgovor je da im to do sada nije bilo potrebno, ali sada, kada se želi ojačati globalni suverenitet EU, to se može i treba učiniti. Ne postoji razlog zbog kojeg EU ne bi imala sopstveni platni sistem i oslobodila se oligopola Vise i Mastercarda. Naravno, za to je potrebna hrabrost i spremnost da se SAD-u suprotstavi djelima, a ne samo riječima”, naglašava Vidaković. Smatra da sa stanovišta korisnika digitalni evro ne donosi novu vrijednost koju već nemamo.

Rješenje koje traži svoj problem

Prema njegovom mišljenju, svrha uvođenja digitalnog evra nije unapređenje korisničkog iskustva, već promjena strukture moći nad novcem.

“Riječ je o izuzetno kompleksnom pitanju monetarne politike i njenog sprovođenja. Problem je u tome što stablecoini postaju paralelna sredstva razmjene, izvan kontrole centralne banke. ECB time ne može upravljati niti ih kontrolisati. Način na koji ECB pokušava da uvede digitalni evro je pogrešan. Pitanje je jednostavno: već imamo gotovinu, debitne i kreditne kartice – kako će se digitalni evro nametnuti kao sredstvo plaćanja? Odgovor je – nikako. Kako je jedan moj pratilac na YouTubeu lijepo napisao: „Digitalni evro – rješenje koje traži svoj problem“, objašnjava Vidaković.

Kao dokaz da gotovina neće nestati, u HNB-u navode Prijedlog uredbe Evropskog parlamenta i Savjeta o evronovčanicama i evrokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja. Prijedlog je već izrađen i trenutno se nalazi u fazi usaglašavanja među državama članicama. Uprkos tome, Slovenija je nedavno u svoj Ustav unijela pravo na gotovinsko plaćanje, pokazujući da ne želi da zavisi od promjenjivih stavova Brisela, prenosi lidermedia.hr.