
Dešava se: Dok se svi bore s visokim cijenama – jedna zemlja pokušava da zaustavi pad
10.07.2025. | 19:30Kineske proizvođačke cijene pale su u junu 3,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja najveći pad od jula 2023. godine, usljed sve žešćeg cjenovnog rata koji se širi kroz privredu koja se već suočava sa slabom potrošačkom tražnjom.
Nasuprot tome, indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je 0,1 odsto u junu na godišnjem nivou, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (NBS) objavljenim u srijedu. Ovo označava povratak inflacije nakon četiri uzastopna mjeseca deflacije.
Prema anketi agencije Rojters (Reuters), ekonomisti su očekivali da će CPI ostati nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu.
Temeljna inflacija – bez cijena hrane i energije – porasla je 0,7 odsto, što je najveći rast u posljednjih 14 mjeseci, navodi NBS.
Pad proizvođačkih cijena bio je gori od očekivanih 3,2 odsto, prema Rojtersovoj anketi, a prema podacima LSEG-a, to je najveći pad od jula 2023. CPI je u deflacionom trendu još od septembra 2022. godine.
Kraj deflacije?
Uprkos ovim podacima, kineski berzanski indeks CSI 300 porastao je 0,19 odsto nakon objave statistike.
(c) 2000-2025 Gemius SA version 2.0: /bankar.me / mobile / 351×88, MNE Erste Nagradna igra za mlade
„Preuranjeno je govoriti o kraju deflacije u ovoj fazi“, rekao je Dživej Džang (Zhiwei Zhang), predsjednik i glavni ekonomista kompanije Pinpoint Asset Management.
„Zamah u sektora nekretnina i dalje slabi, a kampanja protiv fenomena ‘nejdžuan’ (‘neijuan’ – unutrašnja konkurencija, tj. cjenovni rat među proizvođačima) tek je u ranoj fazi.”
Na najvišem sastanku o ekonomskoj politici, kojim je predsjedavao Si Đinping (Xi Jinping), kineski predsjednik, državni zvaničnici kritikovali su pretjerano snižavanje cijena kojim domaće kompanije pokušavaju da privuku potrošače i riješe se viškova zaliha – posebno pod pritiskom američkih carina, koje ugrožavaju izvoz na najveće svjetsko potrošačko tržište.
Peking je obećao strožu regulaciju agresivnog snižavanja cijena, jer takve strategije ne podstiču potrošnju u većoj mjeri, a narušavaju profitabilnost kompanija. Dobit industrijskih preduzeća pala je 9,1 odsto u maju na godišnjem nivou – što je najveći pad od oktobra prošle godine.
„Preduzeća treba usmjeriti ka unapređenju kvaliteta proizvoda i postepenom gašenju zastarjele proizvodnje“, objavio je državni list, pozivajući se na zaključke sastanka.
Subvencije i upozorenja
Rast potrošačkih cijena u junu djelimično je posljedica programa subvencionisane zamjene kućanskih aparata, elektronike i električnih vozila, rekla je Zičun Huang (Zichun Huang), ekonomistkinja za Kinu iz kompanije Capital Economics, navodi CNBC.
Međutim, upozorava da će taj efekat vjerovatno oslabiti u drugoj polovini godine, naročito ako problem prekomjerne ponude potraje.
„Ako ponuda robe nastavi da nadmašuje potražnju, trajno prekomjerna proizvodnja značiće nastavak cjenovnih ratova među proizvođačima“, dodaje Huang.
„Bez snažnijih državnih podsticaja, teško je izbjeći dalju deflacionu spiralu.“
Privremeni efekti izvoza
Leri Hu (Larry Hu), glavni ekonomista za Kinu pri kompaniji Macquarie, ističe da je nedavni rast kineskog izvoza privremeno smanjio spremnost vlasti da dodatno stimulišu domaću potrošnju.
„Vlada će čekati dok izvoz ne počne naglo da pada“, rekao je Hu.
Kineski izvoz pokazuje otpornost uprkos nepredvidivoj američkoj carinskoj politici. U maju je izvoz porastao 4,8 odsto, a u aprilu 8,1 odsto, zahvaljujući snažnom izvozu ka zemljama Jugoistočne Azije, čime su nadoknađeni gubici u izvozu ka Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), piše Bankar/Forbes.