Čisto gorivo i veći prihodi: Dok BiH oteže, evo šta je markiranje donijelo Srbiji
07.04.2023. | 07:22Postojeći sistem provjere kvaliteta tečnih naftnih goriva daje rezultate, ali bi se tek uvođenjem markiranja goriva zaista znalo šta sipamo u svoje automobile. Upravo zbog toga u Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske očekuju da će Odluka o kontroli naftnih goriva u BiH uskoro biti izmijenjena, podsjećajući da je taj posao u nadležnosti resora spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Prema našim saznanjima, u ovom resoru postoji takva namjera, ali izmjene čekaju zeleno svjetlo Savjeta ministara. Da li se još nešto čeka i dokle sa sa ovim poslom stiglo, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH BL portalu nisu odgovorili, uprkos brojnim obećanjima.
U međuvremenu, iskustva iz regiona pokazuju da se sistem markiranja goriva pokazao kao efikasan “kontrolor” koji, između ostalog, može stati u kraj i sivoj ekonomiji.
Jedan od primjera je Srbija, koja je ovaj model uvela još 2014. godine, a kako iz Ministarstva za unutrašnju i spoljnu trgovinu ove države kažu za BL portal, njegov cilj je upravo primjena novih tehnologija u suzbijanju sive ekonomije u oblasti protoka naftnih derivata. Jednostavnije rečeno, markiranjem se nastoji stati u kraj smanjenju državnih prihoda, ali i nekvalitetnom gorivu na tržištu, pomiješanom sa baznim uljima.
„Osnovni cilj je naplata akcize i PDV-a i obezbeđivanje propisanog kvaliteta derivata u prometu”, objašnjava tržišni inspektor Slaviša Petković. To, u praksi, podrazumijeva da se ovim postupkom kontroliše svo gorivo koje ulazi u Srbiju.
Kada je riječ o kvalitetu goriva, Srbija se, kako kaže Petković, prije uvođenja postupka markiranja suočavala za velikim problemom miješanja baznih ulja za dizelom i benzinom. Upravo je na taj način dolazilo do smanjenja prihoda države, a na tržištu su se nalazile znatne količine ove robe, inače mnogo slabijeg kvaliteta od čistog dizela i benzina, što je rezultiralo brojnim oštećenjima na vozilima.
„Bazna ulja predstavljaju rizik u prometu derivata nafte i to je kako evropski, tako i globalni problem. Navedeni sistemi monitoriga i markiranja derivata kao i koordinisane aktivnosti državnih organa MUP-a, Uprave carina, Poreske uprave i Tržišne inspekcije uticale su na smanjenje zloupotreba i smanjene uvoza baznih ulja“, ističe naš sagovornik i dodaje da su slučajevi miješanja goriva sa baznim uljima nakon 2014. godine iskorijenjeni.
Napominje da je, osim sistema markiranja derivata, uveden i sistem monitoringa u skladu sa direktivom Evropske unije.
„Na osnovu godišnjeg plana uzorkovanja, tržišni inspektori uzmu oko 3.500 uzoraka derivata iz maloprodajnih i veletrgovinskih objekata. Ova dva sistema omogućavaju nam da se u prometu nalaze isključivo markirani i usaglašeni derivati, jer broj nepravilnosti koje utvrdimo je ispod jedan odsto”, tvrdi Petković.
Istovremeno, podaci iz BiH pokazuju da se iz godine u godinu uvozi sve veća količina baznih ulja o čijoj daljoj upotrebi nema precizinih podataka, što samo po sebi ostavlja sumnju da se ova supstanca ponekad miješa sa dizelom i benzinom.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine je uvezeno nešto više od 17 hiljada tona baznih ulja i drugih sličnih supstanci vrijednih oko 46 miliona maraka, što je oko sedam hiljada tona više u odnosu na 2018. godinu. Rast uvoza ove robe još je izraženiji kada se uporede podaci iz 2010. godine, kada je u BiH uvezeno oko osam hiljada tona, čija je vrijednost bila 17 miliona maraka.
Srđan Banović, BL portal
